Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravlja novi krug rasterećenja rada kroz porezne izmjene koje je najavio ministar financija Marko Primorac, ističući da je niži porezni teret na rad ključ ubrzanja rasta plaća i standarda građana.

“HUP-ove članice svojim zaposlenicima kontinuirano podižu plaće pa su u prosjeku tijekom prošle godine plaće zaposlenika rasle 15 posto, a nerijetko i preko 20 posto. Dodatni iskorak u smjeru nižih davanja omogućit će nastavak trenda povećanja plaća”, priopćio je HUP u četvrtak.

Poslodavci se, kažu u HUP-u, snažno zalažu za rasterećenje rada kroz snižavanje niže porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, ali i za podizanje razreda primjene više porezne stope poreza na dohodak.

“Izuzetno je važno ubrzati rast primanja zaposlenicima s niskim primanjima, čija je kupovna moć najniža i kojima se moraju osigurati primanja adekvatna za kvalitetniji životni standard”, kažu poslodavci.

Jednako važnim smatraju i osiguravanje rasta plaća zaposlenima sa srednjim i višim primanjima, jer su među njima visokokvalificirani i najtalentiraniji kadrovi s najkonkurentnijim vještinama.

“Oni su, kao generatori rasta, ključni za uzlazni trend BDP-a i jačanje otpornosti gospodarstva u industrijama s najvećom dodanom vrijednosti. Moramo zaustaviti iseljavanje najkvalitetnijih kadrova iz Hrvatske te privući talente s emitivnih tržišta, a to možemo samo kroz rast realnih primanja i standarda”, kažu u HUP-u.

Drže da je sada pravo vrijeme za rasterećenja, s obzirom na ostvarene suficite jedinica lokalne samouprave.

Ističu i kako prvi put ministar Primorac najavljuje otvaranje rasprave o rasterećenju rada kroz doprinose što je snažan iskorak u smjeru rasterećenja plaća.

Ministar Primorac u četvrtak je nakon sjednice Vlade paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.

Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.

Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu “promjene i dorade pragova”.

Primorac je najavio i da će biti predložene izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticale bi se onih s niskim dohocima.

Naime, kako je istaknuo, s obzirom da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje.

Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.

Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon cijele predviđene procedure, cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.