Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da Hrvatska nije povrijedila pravo na život zbog neotkrivanja neposrednog počinitelja ubojstva Steve Borojevića u Sisku 1991. zbog čega je već donesena presuda po zapovjednoj odgovornosti, ali je, u drugom slučaju, državu proglasila odgovornom jer je izbačenom članu lovačkog društva onemogućila pristup sudu.

U slučaju “Borojević i drugi protiv Hrvatske” sud je utvrdio da nije došlo do povrede prava na život zbog navodno neučinkovite istrage smrti žrtve zbog čijeg je ubojstva, tijekom Domovinskog rata, po zapovjednoj odgovornosti u međuvremenu osuđen bivši načelnik sisačke policije.

Borojević je ubijen na sisačkom području u listopadu 1991. “Istraga o okolnostima njegove smrti i mogućim počiniteljima je još uvijek u tijeku te su podnositelji pred Europskim sudom prigovarali što nije pronađen i osuđen izravni počinitelj ubojstva”, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

U međuvremenu, jedan je od bivših načelnika sisačke policije osuđen 2013. na temelju zapovjedne odgovornosti za kazna djela koja su između srpnja 1991. i lipnja 1992. počinili pripadnici jedinice kojoj je bio na čelu, uključujući i ubojstvo Borojevića.

‘Napori državnog odvjetništva u provođenju neovisnih istraga’

Europski sud prihvatio je da su zbog ratne i poslijeratne situacije u Hrvatskoj postojale prepreke u istrazi ubojstava koja su počinjena tijekom rata.

Posebno je cijenio da tijela kaznenog progona nisu ostala pasivna te da su poduzeti značajni napori državnog odvjetništva u provođenju neovisnih istraga i procesuiranju ratnih zločina. “Imajući u vidu navedeno, kao i konkretnu osudu na temelju zapovjedne odgovornosti, Europski sud je utvrdio kako Republika Hrvatska nije prekršila svoje pozitivne obveze na temelju članka 2. Konvencije”, izvijestio je ured.

Istovremeno Hrvatska je izgubila spor zbog povrede prava na pristup sudu u slučaju bivšeg člana jednog lovačkog društva koji je iz članstva isključen odlukom skupštine udruge.

Sudovi mogu odlučivati o isključenju iz udruga

Podnositelj je u slučaju “Lovrić protiv Hrvatske”, sukladno Zakonu o udrugama, odluku o isključenju pokušao osporiti pred domaćim sudovima, tvrdeći da je donesena protivno statutu udruge. Sudovi su odbacili njegovu tužbu, uz obrazloženje da je odluka o isključenju iz članstva interna stvar udruge te da ispitivanje takvih odluka ne ulazi u sudsku nadležnost.

“Europski sud je istaknuo kako pravo udruga na autonomiju nije apsolutno pravo te da se miješanje države u unutarnja pitanja udruge ne može u potpunosti isključiti, posebno kada je riječ o isključenju članova protivno statutu, što može rezultirati povredom prava na slobodu udruživanja pojedine osobe.

U ovom predmetu podnositelju je u potpunosti uskraćen pristup sudu radi osporavanja odluke o isključenju iz članstva. Podnositelj nije podnio zahtjev za pravičnu naknadu, ali je Europski sud istaknuo kako prema domaćem pravu ima mogućnost tražiti ponavljanje postupka”, priopćio je ured.

Obje presude postat će konačne ukoliko ni jedna od strana u postupku u naredna tri mjeseca ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.