Hrvatska nije ispunila uvjete iz Uredbe o vodama Europske unije i nije obnovila vodoopskrbni sustav, što je moglo pridonijeti gospodarskom razvitku mjereno investicijama u desecima milijuna eura. Komunalni projekti u tom sustavu odgođeni su do 2024.
Kada je u srpnju 2013. Hrvatska ulazila u Europsku uniju, tekuća 2018. godina bila je definirana kao granična godina za ispunjenje obveza iz europske Okvirne direktive o vodama. Iako je bilo riječ o nekoj vrsti prisile za hrvatsku državu, svejedno je trebalo donijeti niz koristi hrvatskim građanima. To je podrazumijevalo sređivanje vodoopskrbnog sustava do kraja ove godine, uključujući i kompletiranje izgradnje javnog vodovoda i dovođenje pitke vode gotovo do svakog domaćinstva u Hrvatskoj.
Međutim, to se nije i neće se dogoditi, iako je bio osiguran i velik iznos europskog novca iz Bruxellesa. Za tu namjenu moglo se povući između 67 i 70 posto bespovratnih sredstava iz europskih fondova. Hrvatska je za te buduće projekte trebala izdvojiti i platiti, praktički, samo trećinu da bi dogradila kompletnu komunalnu infrastrukturu, a to nije iskoristila. Nedvojbeno bi se te investicije pozitivno odrazile i na stopu rasta hrvatskog gospodarstva u cjelini i bile mu dobar poticaj. Međutim, to ulaganje je izostalo pa danas i u Zagrebu i njegovoj bližoj okolici postoje područja do kojih nije stigao vodovod, a još manje kanalizacija. O kolikim se propuštenim visokim iznosima investicija mjereno u milijardama kuna iz europskih fondova radilo, a što u prethodne četiri godine nije realizirano, može se razaznati i iz odgovora koji je Nacional dobio na upit upućen Ministarstvu regionalnog razvitka i fondova Europske unije…
Komentari