Hrvatska poštanska banka (HPB) i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u srijedu su potpisali ugovor o prodaji svih 4,75 milijuna dionica Jadranske banke, kojom HPB postaje jedini vlasnik te banke sa sjedištem u Šibeniku.

Ugovor su su u Ministarstvu financija, uz nazočnost resornog ministra Zdravka Marića, potpisali direktorica DAB-a Marija Hrebac i predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić. Vuić je tom prigodom poručio da im je ta kupnja značajna zbog tržišta u Dalmaciji gdje žele biti jače prisutni, ali i da dokažu da osim organskog rasta mogu rasti i akvizicijama, pri čemu se nada da će u budućnosti biti “prilike i za nešto veće”.

Glavna skupština HPB-a odobrila je prošli tjedan ponudu za kupnju i prijenos dionica Jadranske banke te ovlastila upravu da sklopi ugovor za stjecanje svih 4.747.229 redovnih dionica Jadranske banke, koje predstavljaju njezin temeljni kapital u iznosu od 50 milijuna kuna.

Namjera HPB-a je, odmah po stjecanju kvalificiranog udjela, provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna.

Vuić je na pitanje novinara potvrdio da će HPB za dokapitalizaciju koristiti vlastita sredstva, no nije želio otkriti vrijednost transakcije, kazavši da je najvažnije da su sve strane usuglasile te na kraju bile razumno zadovoljne.

Najavio je da će za oko tri tjedna biti održana konferencija za medije na kojoj će biti predstavljena nova uprava te plan za Jadransku banku, a također je kazao da će sigurno doći do integracije Jadranske banke s HPB-om.

Hrebac je kazala da je potpisom ugovora završen dvogodišnji postupak sanacije kojim je Jadranska banka uspješno sačuvana, a kako danas prelazi u ruke ozbiljnog igrača na hrvatskom bankarskom tržištu.

Naime, DAB je početkom listopada 2015. godine otvorio sanacijski postupak nad Jadranskom bankom, a sredinom veljače prošle godine objavio javni poziv za kupnju stopostotnog udjela u Jadranskoj banci.

“U protekle dvije godine smo po prvi put po novoj europskoj i hrvatskoj regulativi sanirali jednu kreditnu instituciju, a specifično je to da to po prvi puta nije učinjeno na teret poreznih obveznika i državnog proračuna već na teret postojećih dioničara, vjerovnika i ostalih kreditnih institucija”, poručila je Hrebac.

Odgovarajući na novinarski upit, Hrebac je napomenula da su u postupku sanacije Jadranske banke pokriveni akumulirani gubici te osiguran minimalni kapital nužan za redovno poslovanje. Pritom kaže da vrijednost transakcije kao ni knjigovodstvena vrijednost same banke nije značajna, “no bitno je da će njezinim prelaskom u ruke HPB-a biti adekvatno kapitalizirana te nastaviti normalno poslovanje”.

Kazala je da se iznos od 110 milijuna kuna za dokapitalizaciju bazira na veličini banke i procjeni kvalitete njenog kreditnog portfelja te kako su i potraživanja od Agrokora uključena u cijelu transakciju, a da su rizici vezani uz taj koncern na najbolji mogući način procijenjeni, iskazani i na adekvatan način rezervirani.

“Nadamo se da će nagodba biti uspješna i dati bolje rezultate od očekivanih”, rekla je Hrebac, a odgovarajući na pitanje novinara o izloženosti Jadranske banke prema koncernu Agrokor te je li iznos od 110 milijuna kuna za dokapitalizaciju konačan, s obzirom da je sanacija banke završena u siječnju prošle godine, odnosno prije uvođenja izvanredne uprave u taj koncern.

Z. Marić: Banka sanirana bez terećenja poreznih obveznika

Ministar Marić je ustvrdio da HPB ovim danas završenim poslom pokazuje da je spreman za puno veće stvari u smislu akvizicija i dodatnog širenja, a kako je sigurno i da će u Vladi i ministarstvu voditi računa da sve njihove mjere adekvatno prate ne samo ambicije i mogućnosti već i poslovni plan HPB-a.

Marić je podsjetio na poteškoće u koje je Jadranska banka dospjela još 2012. godine, a zbog čega se naposljetku posegnulo za implementacijom direktive za sanaciju malih banaka, “u čemu je Hrvatska praktički predvodnik”.

“Aktivacijom tog mehanizma i tim modelom smo omogućili zaštitu interesa poreznih obveznika”, kazao je Marić, pojasnivši da je banka sanirana bez terećenja poreznih obveznika, što je bila praksa u prošlosti.

Hipotetski, da nije korišten navedeni model, Marić upozorava da bi trošak i obveza za državni proračun iznosila 1,7 milijardi kuna.

S obzirom da se u skoro vrijeme očekuje i suglasnost Hrvatske narodne banke (HNB) za transakciju, Marić je upitan hoće li to potpisati trenutni guverner ili neki novi, s obzirom da aktualnom 12. srpnja istječe mandat, Marić je kazao da je Hrvatski sabor taj koji potvrđuje i imenuje guvernera te kako je to najbolja adresa za to pitanje, ne željevši komentirati hoće li Boris Vujčić dobiti novi mandat.

Kazao je da je samo koncentiran na ovu transakciju, a kako bi ona već ovaj tjedan trebala biti gotova, s obzirom da je danas srijeda i sjednica savjeta na kojoj se to potvrđuje.