Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zatražila je do kraja tjedna hitan sastanak s Ministarstvom poljoprivrede zbog lošeg stanja u stočarstvu, na kojem bi se definirali rokovi i iznosi kratkoročnih mjera pomoći, izvijestili su u utorak iz HPK.

Kako ističu, šest sektorskih stočarskih Odbora HPK na jučerašnjem sastanku ponovo je razmatralo tešku situacija u stočarskom sektoru koja je uvjetovana globalnim tržišnim poremećajima.

“Na sastanku je zaključeno kako je potrebno na idućem sastanka definirati rokove i iznose kratkoročnih mjera pomoći te da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u što kraćem roku krene s isplatom jesenske rate potpore stočarima do 15. listopada (isplata 90 posto iznosa potpora)“, istaknuli u HPK.

HPK je stoga danas uputila hitan dopis Ministarstvu poljoprivrede u kojem se traži od resornog ministarstva da organizira novi sastanak do kraja ovog tjedna, budući da je položaj stočara s obzirom na novonastali poremećaj na tržištu žitarica nepovoljan i rizičan za cijeli sektor.

Za pomoć tom sektoru HPK predlaže kratkoročne i srednje-dugoročne mjere. Među kratkoročnim mjerama su jednokratne potpore, njihova ranija isplata – do 10. listopada – te zadržavanje kukuruza i uljarica u Hrvatskoj putem obnove robnih zaliha.

U srednje-dugoročne mjere spadaju obilježavanje domaćih proizvoda, ulaganje u obnovljive izvore energije, tj. solare, rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta, kapitalno investiranje u skladišta žitarica i preradu.

Iz Komore podsjećaju kako se ova godina može okarakterizirati izuzetno teškom za stočare, a njihov trenutni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post covid-19 krizom.

Pored strukturnih problema u domaćem sektoru stočarstva i naglog rasta cijena inputa, godinu je obilježila i suša, poglavito u pašnom dijelu godine, istaknuli su iz Komore napominjući kako se uz sušu stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore i s posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima.

Također, vrlo je nepovoljno vanjsko okruženje koje se prvenstveno odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu, gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani sušom.

Iz HPK navode i kako je analiza osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti pokazala da je došlo do naglog rast cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto.

Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto.

Takva situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva, ističu iz HPK te upozoravaju da će bez konkretnih i brzih mjera doći do kolapsa stočarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka.