Hrvatska obrtnička komora izvijestila je u petak o ovotjednom sastanku s predstavnicima Porezne uprave oko paušalnih obrta te pritom naglasila važnost razlikovanja onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt i onih koji posluju s naručiteljima iz inozemstva, što se, po njima, ne može smatrati prikrivenim radnim odnosom.

HOK je u utorak održao sastanak s predstavnicima Središnjeg ureda Porezne uprave na temu pokrenutih nadzora paušalnih obrta zbog primijećenih pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, navodi se u priopćenju.

Ističu da su ponovno prigovorili na zakonske odredbe koje ne bi smjele biti neprecizne i neodređene te stvarati pravnu nesigurnost i nestimulativno okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem obrtnik nikada nije siguran postupa li ispravno.

Isto tako, HOK je ponovno istaknuo da se protivi daljnjoj diskriminaciji obrta i obrtnika, posebice jer se upravo obrt kao porezno najpogodniji gospodarski subjekt nametnuo kao izuzetno dobar izbor poduzetnika koji mudro ulazi u svijet poduzetništva sa što manjim troškovima. Taj način poslovanja potaknuo je poduzetničku aktivnost, ističu te dodaju da je to dobro za hrvatsko gospodarstvo, posebice one koji su radili u sivoj zoni da uđu u zonu legalnosti.

Vezano za sumnje u postojanje prikrivenog zapošljavanja, navode da je potrebno je razlikovati situacije onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt s bivšim poslodavcem kao isključivim klijentom, a u takvim situacijama HOK smatra da ukoliko Porezna uprava utvrdi da se radi o primitku po osnovi radnog odnosa, doprinose te pripadajući porez i prirez treba snositi poslodavac, kao i kod svakog drugog utvrđivanja primitka po osnovi radnog odnosa.

U HOK-u stoga postavljaju pitanje hoće li se temeljem rješenja Porezne uprave aktivirati i tužbe priznavanja prava iz radnog odnosa.

Nadalje, situacije gdje obrtnici posluju s jednim ili više naručitelja iz inozemstva ne mogu se, po njima, smatrati prikrivenim radnim odnosnom, jer obrtnik sam pronalazi posao, samostalno ga odrađuje te (većinom) sam vodi brigu o svim onim stvarima o kojima bi da je zaposlen brigu vodio netko drugi (izdavanje računa, plaćanje doprinosa, poreza i slično).

Freelenceri su dobili na svome značaju umrežavanjem društva, posebice u doba korone te HOK vjeruje da je hrvatskom društvu u interesu zadržati posebice mlade ljude u Hrvatskoj i omogućiti im da svoju djelatnost rade bez straha, zaključuje se u priopćenju.