Istraživanja pokazuju da je Hrvatska najgora od svih država članica EU kada se radi o uspostavi ravnoteže privatnog i poslovnog života, te da 90 posto hrvatskih građana smatra kako bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama, rečeno je u petak na međunarodnoj konferenciji “Kultura (ne)radne nedjelje”.

Na konferenciji koju je organizirao Hrvatski savez za nedjelju uz potporu Zaklade Konrad Adenauer istaknuto je kako je važno otvoriti dijalog kako bi se došlo do rješenja koja će zaštiti radnike, bez zadiranja u interese poslodavaca i narušavanja ravnoteže u društvu.

U Hrvatskoj 50 posto zaposlenih u crvenoj zoni

Hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu Marijana Petir navela je rezultate istraživanja agencije Media Med po kojima je u Hrvatskoj 50 posto zaposlenih u “crvenoj zoni”, odnosno rade prekovremeno, a Hrvatska se prema rezultatima Eurostata nalazi u samom vrhu rada nedjeljom.

“Istraživanja govore da se Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu po pokazatelju usklađenosti privatnog i poslovnog života u EU. Naš indeks je 3,7, dok je najviši u Nizozemskoj – 6,6.  Istraživanje o uvođenju neradne nedjelje pokazalo je da 90 posto hrvatskih građana smatra kako bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama”, kazala je Petir.

Podsjetila je da se kod nas do sada dva puta mijenjao Zakon o trgovini, ali je Ustavni sud oba puta ukinuo zabranu zbog prigovora trgovačkih lanaca.

Promet najveći petkom, nedjeljom 50 posto manji

Unatoč tvrdnjama pojedinih trgovačkih lanaca kako im je promet najveći nedjeljom pa će, ako se ukine radna nedjelja, trpjeti značajne gubitke i morati otpuštati radnike, podaci Porezne uprave govore drugačije – promet je najveći petkom, a nedjeljom je 50 posto manji nego petkom, istaknula je Petir.

“Stoga je važno otvoriti dijalog kako bi se došlo do rješenja koja neće ponovno stvarati prijepor, već ćemo imati rješenja koja će biti u službi zaštite radnike i bez zadiranja u interese poslodavaca”, poručila je.

Petir je rekla da ne postoji EU regulativa za rad vikendom već je to na državama članicama, te je pozvala Vladu da osigura slobodnu nedjelju za sve zaposlene, posebno one u trgovinama.

Direktor Franjevačkog instituta za kulturu mira Božo Vuleta ustvrdio je da rad trgovina nedjeljom i neradnim danima ne utječe pozitivno na opće ekonomske aktivnosti, već utječe negativno na kvalitetu života, pojedinca, obitelji i društvo, zdravlje, demografske trendove, migracije, društvenu koheziju itd.

Izostanak valjane regulative u Hrvatskoj rezultirao slabljenjem vitalnih organa društvenoga bića

“Izostanak valjane regulative u demokratskoj Hrvatskoj rezultirao je slabljenjem vitalnih organa društvenoga bića, uključujući gospodarstvo.”To potvrđuju katastrofalni demografski trendovi i jednako poguban egzodus ljudi u najboljoj životnoj dobi i onih s najboljim radnim sposobnostima i kvalifikacijama, kao i rastući mentalitet bespomoćnosti, osobito mladih”, poručio je Vuleta.

U takvim prilikama nitko, a ponajmanje državne institucije, ne smije posezati za strategijom odugovlačenja.

Kritizirao je to što nitko ništa ne pita radnike “na relaciji odnosa između poslodavaca koji forsiraju rad nedjeljom i državnih institucija koje su zadužene za zakonsku regulativu koja treba jamčiti njihova ljudska i radnička prava”.

Osim toga, kaže Vuleta,  vrijeme za kupovinu nije se nikada pojavilo kao varijabla koja bi mogla utjecati na osobnu potrošnju jer to isključivo ovisi o raspoloživom dohotku ljudi i njihovim preferencijama.