Hrvatska mreža za beskućnike organizirala je u povodu Svjetskog dana beskućnika u utorak akciju na riječkom Korzu želeći upozoriti na rastući problem beskućništva u Hrvatskoj te potrebe snažnije društvene inicijative kako bi se pomoglo osobama koje se nađu u takvoj situaciji.

Drago Lelas, predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike istaknuo je kako je beskućništvo sve veći socijalni problem i da je s godinama sve više beskućnika.

U 13 prihvatilišta i prenoćišta u Hrvatskoj je oko 500 mjesta, koja su u većini stalno popunjena, ali se procjenjuje da je beskućnika znatno više, samo u zagrebu sgurno 500-tinjak, a u cijeloj zemlji više tisuća, kazao je Lelas.

Od osnivanja mreže 2000. godine zaposleni u udrugama, volonteri i donatori su odradili mnogo posla te je situacija za beskućnike bolja nego prije, ali to nije dovoljno, naveo je.

Za povratak beskućnika životu u zajednici, odnosno pronalasku izvora prihoda te sređivanju njihove opće socijalne situacije, nužna je veća aktivnost institucija skrbi te unapređivanje zakonskih okvira, rekao je Lelas, dodajući da bi bilo dobro obratiti veću pažnju na preventivu, osiguranjem mogućnosti zajedničkog socijalnog stanovanja za građane težeg stanja.

Uz beskućnike koji traže pomoć, ima i onih koji pomoć ne žele, nego su odabrali takav oblik života, ali se unatoč tome i njima treba pokušati pomoći, barem u razdobljima ekstremnijih vremenskih uvjeta, poput velikih hladnoća, zaključio je predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.

Također je upozorio da još ima mnogo gradova u Hrvatskoj koji nemaju nikakav sustav skrbi o beskućnicima, pa tako ni prenoćišta ili prihvatilišta, unatoč zakonskoj obvezi.

Dean Travica iz riječke udruge Oaza, koja skrbi o beskućnicima, procjenjuje da u Rijeci ima 50-tak beskućnika. U dvjema riječkim prihvatilištima Oaza i Ruže sv. Franje, ukupno je 30-tak mjesta, među kojima i šest za žene u stambenoj zajednici, koju vodi Oaza.

U prihvatilištu Oaza tijekom godine se izmijeni oko 25 korisnika, među kojima su su neki godinama, a neki tek po mjesec dana, do prvog zaposlenja. Ima i recidivista, koji se nakon odlaska iz prihvatilišta vraćaju natrag, i to češće nakon sezonskih zaposlenja, kad ostaju nanovo bez prihoda, rekao je Travica.

Hrvatska mreža za beskućnike djeluje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osnovana je s ciljem unapređenja skrbi o beskućnicima i drugim socijalno  isključenim skupinama, pružanja pomoći organizacijama koje se bave problematikom beskućništva, podizanja svijesti, senzibiliziranja i informiranja javnosti za obu problematiku. Članice su 12 udruga i organizacija.