Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da Slovenija i Hrvatska 1991. nisu imale “potvrđenu” granicu, te da je ona potvrđena tek arbitražnim rješenjem čijoj se  jednostranoj implementaciji Hrvatska protivi.

“Hrvatska ministrica obmanjuje javnost kad tvrdi da je granica potvrđena 1991. Nikad nije bila potvrđena i baš zato smo išli u arbitražu”, kazao je Erjavec, reagirajući na izjavu ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić za emisiju “RTL Danas” u utorak.

Pojašnjavajući hrvatsku poziciju oko graničnog prijepora sa  Slovenijom i najava slovenskih vlasti da će novčano kažnjavati hrvatske ribare koji budu lovili u dijelu Savudrijske vale koju Slovenija smatra svojim akvatorijem, ona je Ljubljanu pozvala na dijalog, rekavši da je to jedini način da se otvoreno pitanje riješi.

Između ostalog, ministrica je rekla: “Mi vjerujemo da nema drugog rješenja nego da se vratimo za stol, da razgovaramo. Dijalog je jedini način da se ovo otvoreno granično pitanje riješi”, kazala je, ponovivši da je jednostrana primjena arbitražne odluke protivna međunarodnom pravu, pozivajući  na suzdržanost i poštivanje  stanja na granici iz vremena osamostaljenja obiju država.

“Hrvatski teritorij je isti onakav kakav je bio 1991. Granična crta je ona crta koja je utvrđena ’91. godine i prema tome na terenu se ništa nije dogodilo”, dodala je pojasnivši da se neprijeporno radi o hrvatskom teritoriju, što se jednostrano i nasilnim sredstvima  ne može promijeniti, te da  se slovenski zakoni na hrvatskom ozemlju ne mogu provoditi.

Slovenski šef diplomacije na to je reagirao tvrdnjom da ono što kaže hrvatska ministrica nije točno i da je riječ o “obmanjivanju” javnosti, te da se u pregovore o granici, a onda i u arbitražu sa slovenske strane ušlo iz pozicije da granica 1991. nije bila utvrđena.

Pri tome, Erjavec se pozvao na pismo iz 1993. godine koje je tadašnjem slovenskom premijeru Janezu Drnovšeku uputio tadašnji hrvatski premijer Nikica Valentić, u vezi s graničnim prijelazom Plovanija. Naime, slovenski je ministar vanjskih poslova Alojz Peterle prije tog pisma više puta prosvjedovao zbog gradnje tog graničnog prijelaza zbog mišljenja dijela slovenske politike da bi granični prijelaz trebalo postaviti “južnije” i da se on gradi “na slovenskom teritoriju”.

Valentić je zato u pismu Drnovšeku zatražio razumijevanje za gradnju tog za turističku sezonu u Istri važnog prijelaza, te Drnovšeku zajamčio da gradnja prijelaza u načelu ne “prejudicira” granična pitanja, što je Drnovšek u načelu prihvatio. Da Valentić pošalje pismo kako bi Drnovšek imao mir pred nekim nacionalističkim stajalištima u dijelu slovenske politike bilo je dogovoreno na sastanku Valentića i Drnovšeka 14. svibnja u Otočecu na Krki kad je načelno dogovoreno i rješenje tada aktualnog pitanja devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb.

Drnovšek i Valentić tada su dogovorili da sporazum o tome predlože ministarstva financija i u roku mjesec dana predlože ga vladama na usvajanje, s time da je Drnovšek unaprijed izjavio da bi to trebalo rješavati u okviru sukcesije.