Njemačka i Hrvatska će zajednički raditi na pripremi predsjedanja Vijećem Europske unije sljedeće godine a predsjedanje je velika šansa za Hrvatsku, poručeno je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Njemačke i Hrvatske Heika Maasa i Gorana Grlića Radmana u ponedjeljak u Berlinu.

“Svakako najvažnija zadaća koja nam predstoji je predsjedanje Vijećem Europske unije sljedeće godine. Ovo je veliki izazov ali i velika šansa za Hrvatsku”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) nakon susreta s hrvatskim kolegom Goranom Grlićem Radmanom.

Prvih šest mjeseci predsjedat će Hrvatska, a idućih šest Njemačka.

Maas je istaknuo da zajednička priprema predsjedanja iziskuje visoki stupanj koordinacije između Njemačke i Hrvatske ne samo na bilateralnom nego i na europskom planu.

“Predsjedanje Hrvatske u prvoj polovini sljedeće godine pada u izuzetno važnom razdoblju. Početkom studenog s radom počinje novi saziv Europske komisije. Zatim je tu i brexit koji će sigurno biti tema i sljedeće godine. A na kraju je i dogovor oko dugoročnog financijskog okvira Europske unije”, rekao je Maas koji je najavio da će u svrhu operativnih priprema i koordinacije predsjedanja jedan službenik njemačkog ministarstva vanjskih poslova biti poslan u Zagreb u prvoj polovini sljedeće godine.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova je kao prioritete predsjedanja istaknuo održivi razvoj država i regija s posebnim težištem na demografskoj obnovi, infrastrukturalnom povezivanju i sigurnost građana s težištem na čuvanju vanjskih granica Europske unije.

Dva ministra su razgovarala i o strateškim vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske među kojima je najvažniji ulazak Hrvatske u šengenski prostor gdje Hrvatska uživa punu podršku Njemačke.

Maas je ponovio i stav Njemačke glede zaštite vanjskih granica Europske unije te zalaganje Berlina da se za ove potrebe izdvoji više sredstava.

“Mi želimo zemlje na vanjskim granicama EU-a bolje podržati nego što je to dosada bio slučaj”, rekao je Maas.

Njemački ministar je istaknuo i proširenje Europske unije kao jedan od izazova tijekom predsjedanja Vijecem EU-a sljedeće godine.

“Ovo će za Hrvatsku, kao neku vrstu premosnice prema zapadnom Balkanu, biti vrlo važna tema”, rekao je Maas.

Grlić Radman je istaknuo važnost proširenja Europske unije i na zemlje zapadnog Balkana.

“Zapadni Balkan je naše neposredno susjedstvo i mi smo zainteresirani za mir i stabilnost u ovom području”, rekao je Grlić Radman te najavio održavanja samita o zapadnom Balkanu u sklopu predsjedanja Hrvatske.

Grlić Radman je istaknuo kako Hrvatska podržava i otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u listopadu ove godine ali je istaknuo i potrebu nastavka razgovora o europskim perspektivama i ostalih zemalja u regiji, posebice Bosne i Hercegovine.

“Mi želimo jednakopravnost svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kako bi ova zemlja bila funkcionirajuća država s europskom perspektivom”, rekao je Grlić Radman.

Maas je činjenicu da je Grlić Radman donedavno obnašao funkciju veleposlanika RH u Njemačkoj istaknuo kao korisnu posebice u razvoju bilateralnih odnosa.

Maas i Grlić Radman su razgovarali i o Akcijskom planu za razvoj bilateralnih odnosa potpisanog u ožujku ove godine.

“Mi smo u mnogim područjima već učinili značajne korake”, rekao je Maas.

Grlić Radman je istaknuo očekivanja da će Akcijski plan dodatno osnažiti odnose Njemačke i Hrvatske te da će dati širu dimenziju partnerstvu dviju zemalja i unutar Europske unije.

Hrvatski ministar je spomenuo i važnost gospodarskih odnosa te izrazio nadu da će ovi odnosi biti dodatno poboljšani.

“Kao potencijal za daljnju suradnju posebno ističemo auto industriju, informacijske tehnologije te prehrambenu i drvnu industriju”, rekao je Grlić Radman koji je najavio i posjet njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmayera Hrvatskoj sljedećeg mjeseca.

Grlić Radman bi u tijeku poslijepodneva trebao razgovarati i s predsjednikom odbora za vanjske poslove njemačkog Bundestaga, Norbertom Röttgenom, te Guntherom Krichbaumom, predsjednikom Odbora za europske poslove.