Djela pionira eksperimentalnog zvuka u Hrvatskoj prvi su put okupljena na zajedničkom albumu – “U potrazi za novim zvukom 1956-1984 – Antologija elektroakustičke glazbe hrvatskih skladatelja”, kojega prati bogato opremljena knjižica.

Na dva CD-a predstavljeni su skladatelji Ivo Malec, Branimir Sakač, Miroslav Miletić, Milko Kelemen, Dubravko Detoni, Silvio Foretić, Natko Devčić, Igor Kuljerić, Marko Ruždjak, Zlatko Pibernik, Josip Magdić, Davorin Kempf, Zlatko Tanodi i Mladen Miličević.

“Skladatelji poput Ive Maleca i Branimira Sakača aktivni su na tom području još od pedesetih godina prošlog stoljeća, a njihova su najranija djela sve do ovog izdanja bila neobjavljena, kao i većina glazbe odabrane za antologiju”, izvijestio je Croatia Records, izdavač tog izdanja.

Autor antologije Višeslav Laboš pod pojam elektroakustičke glazbe uključuje čistu elektroničku glazbu, konkretnu glazbu, glazbu za elektroakustički transformirane “žive” instrumente fiksirane na magnetofonsku vrpcu te sintetsku glazbu koja obuhvaća sve te tehnike.

Album donosi skladbe ostvarene na različite načine, u skladu s vremenom nastanka, od magnetofona, nekad glavnog instrumenta za elektroakustičnu glazbu, preko sintetizatora do računala. Objavljena je i prva hrvatska računalna kompozicija, koja zatvara obrađeni vremenski okvir definiran nastankom skladbi od 1956. do 1984.

Unutar tog okvira djela su odabrana prema načelu uključivanja prve elektroakustičke skladbe nekog autora, ali i onih izuzetno značajnih za pojedini skladateljski opus ili za povijest hrvatske elektroakustičke glazbe.

Nije riječ o stilski homogenoj cjelini u poetičkom i u kompozicijsko-tehničkom smislu, već djela povezuju pionirsko bavljenje elektroakustičkom glazbom, međunarodno djelovanje i odmak od svojevrsnog umjetničkog tradicionalizma prisutnog u tadašnjoj institucionalnoj i akademskoj glazbenoj zajednici, napominju iz Croatia Recordsa.

Za naslovnicu korištena je slika Julije Knifera “Meandar 1” iz 1961. likovno oblikovanje potpisuje Nikolina Steković, a izvršnu produkciju Petar Milat i Multimedijalni institut.