Hrvatskoj je iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna preostalo potrošiti još 2,5 milijarde eura kohezijskih sredstava do kraja ove godine i to je izvedivo, izjavio je u utorak u Bruxellesu ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

“To je dosta ambiciozan cilj, ali i dosad smo postavljali ambiciozne ciljeve te vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju”, rekao je Erlić nakon razgovora s povjerenicom Elisom Ferreirom koja je zadužena za koheziju i reforme.

Tema razgovora s povjerenicom Ferreirom upravo je bilo to kako Komisija može pomoći Hrvatskoj da iskoristi dostupna sredstva.

Hrvatska iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a za razdoblje od 2013. do 2020. ima na raspolaganju 10,7 milijardi eura kohezijskih sredstava. Prema pravilu N+3, ta se sredstva mogu trošiti još tri godine, dakle do kraja 2023. godine.

Erlić kaže da je do sada iskorišteno oko 80 posto te da je preostalo još iskoristiti oko 2,5 milijarde eura.

“Cilj nam je potrošiti sva sredstva kako bismo spremni ušli u novu financijsku perspektivu 2021.- 2027. i iskoristili nikad veća sredstva od 25 milijardi eura”, rekao je Erlić.

Do sada je ugovoreno preko 120 posto sredstava iz prethodne financijske perspektive. Uobičajeno je da se ugovara više nego što ima sredstava na raspolaganju kako bi se stvorila određena rezerva projekata.

Preostalih 2,5 milijarde eura treba isplatiti do kraja godine, a do kraja lipnja sljedeće godine ta se sredstva moraju verificirati, to jest opravdati pred Europskom komisijom.

Erlić kaže da se realiziraju 23 velika projekta, čija je vrijednost preko 50 milijuna eura, a da se neki od njih slabije provode, poput nekih projekata u željezničkom prometu.

Ministar dodaje kako je važno znati što s tim projektima, ističući da će se neki od njih nastaviti realizirati u sadašnjoj financijskoj perspektivi, što dopušta regulativa, a neki će se provesti do kraja ove godine.

Ministar je rekao da je iznimno važno povećati administrativne kapacitete u Hrvatskoj, povećati broj stručnjaka za kohezijsku politiku.

“Tu se ne radi samo o kvantiteti, nego nam treba veći broj kvalificiranih ljudi koji se bave kohezijskom politikom”, rekao je ministar.

Dodao je kako sada ima oko dvije tisuće ljudi koji se time bave, ali da taj broj treba postupno povećavati.

Budući da takvih ljudi nema na tržištu rada, do njih bi se moglo doći prekvalifikacijom postojećih kadrova, a dugoročnije gledano, školovanjem mladih ljudi.