Hrvatska je ove godine među 131 zemljom na 41. mjestu Globalnog inovacijskog indeksa (GII), što je približno jednako njezinom rangu u posljednjih pet godina i nešto bolje od prošlogodišnjeg rezultata kada je bila na 44. mjesto, izvijestio je u srijedu Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Globalni inovacijski indeks objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) u suradnji s partnerskim institucijama, a GII 2020 daje pregled i rangiranje inovacijskog učinka za 131 zemlju i gospodarstva širom svijeta na temelju ukupnog globalnog inovacijskog indeksa i 80 podindeksa. U to su uključeni i podindeksi vezani uz intelektualno vlasništvo, što, kao i prethodna izdanja, predstavlja vrijedan alat za usporedbu inovacijskog učinka koji doprinosi javno-privatnom dijalogu i pomaže kreatorima politika, poslovnim liderima i ostalim dionicima u procjeni  inovacijskog napretka na godišnjoj razini, napominju iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Kao i prethodnih godina, vodeće zemlje prema globalnom inovacijskom indeksu su Švicarska (1.) i Švedska (2.) a među prvih pet su ponovno SAD, Ujedinjena Kraljevina i Nizozemska.

Hrvatska je u pogledu ukupne vrijednosti globalnog inovacijskog indeksa ove godine na 41. mjestu, što je isto kao i 2018. godine, a bolje od lanjskog rezultata kada je bila na 44. mjestu.

Prema podindeksu ulaganja u inovacije Hrvatska je na 44. mjestu, što je nešto više nego 2019. godine odnosno nešto niže u odnosu na 2018. godinu.

Prema podindeksu inovativnih rezultata je, pak, na 43. mjestu, što predstavlja značajniji rast u odnosu na 2019. godinu u kojoj je zabilježen značajniji pad (na 52. mjesto, dok je 2018. bila na 42.).

“Navedeni rezultati ukazuju da su u 2020. inovacijski rezultati Hrvatske nadmašili ulaganja u inovacije”, ističu iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

U odnosu na usporedive zemlje, Hrvatska se prema globalnom inovacijskom indeksu među 49 svjetskih gospodarstava s visokim dohotkom nalazi na 38. mjestu, dok se u odnosu na gospodarstva 39 europskih zemalja nalazi na 28. mjestu.

“U odnosu na dohodak po stanovniku (BDP per capita) inovacijski rezultati Hrvatske sukladni su očekivanima u odnosu na razinu njezinog gospodarskog razvoja”, navodi se u priopćenju.

Kao najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se nalazi na 1. mjestu od svih 131 zemalja, naglašavaju iz Državnog zavoda.

Navode i kako se među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (118. mjesto), niska razina razvijenosti klastera (122.) te nizak intenzitet lokalne konkurencije (117.).

Posebna tema ovogodišnjeg izdanja je “Tko će financirati inovacije?, u okviru koje se razmatraju dugo prisutni poslovni i politički izazov – kako potaknuti poduzetništvo vođeno inovacijama te društveni, kulturni i gospodarski rast.

GII 2020 istražuje i nove metode financiranja inovacija u svijetu nakon Covida, koje su nužno potrebne u trenutku u kojem je svjetska gospodarska situacija značajno otežana posljedicama globalne pandemije.

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization – WIPO) u suradnji s partnerskim institucijama – Sveučilištem Cornell i poslovnom školom European Institute of Business Administration (INSEAD) – od 2008. godine godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII), koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta.