Objavljeno u Nacionalu br. 623, 2007-10-23
Novinarka Sanja Mihaljinec uskoro će izdati knjigu o mafiji ‘Ndrangheti, koju je, kako kaže, napisala na temelju više razgovora s bivšim šefom te organizacije
Za nešto više od mjesec dana u Italiji će biti objavljena knjiga hrvatske novinarke Sanje Mihaljinec pod nazivom “‘Ndrangheta – Il Potere Sotterraneo”, u prijevodu “‘Ndrangheta – podzemna moć”, koja govori o jednoj od najagresivnijih i najopasnijih mafijaških organizacija Italije s njezina juga, odnosno iz pokrajine Kalabrije. Knjiga bi trebala biti prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Kalabrijska mafija pozornost javnosti je privukla nedavnim brutalnim obračunom zaraćenih obitelji u njemačkom Duisburgu, kad su ubijena šestorica mladića. ‘Ndrangheta je međunarodno povezana sa svim najznačajnijim kriminalnim organizacijama, osobito narkokartelima u Južnoj Americi, a na primjeru njemačkog Duisburga pokazalo se kako se talijanska mafija iz Kalabrije zbog pritiska policije i pravosuđa proširila u sva europska poslovna i financijska središta, tragovi njezinih kriminalnih poslova s oružjem otkriveni su i u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj, o čemu u svojoj knjizi piše Sanja Mihaljinec.
Ona je u svojoj knjizi, koja se temelji na autentičnim dokumentima i sudskim procesima, te izjavama talijanskih dužnosnika zaduženih za borbu protiv mafije, velik dio posvetila i višemjesečnim razgovorima s jednim od pokajnika i bivših šefova ‘Ndranghete čiji identitet ne želi otkriti prije izlaska knjige. Sanja Mihaljinec, inače profesorica engleskog i arapskog jezika, bivša dopisnica Vjesnika iz Rima i Radija Deutsche Welle za Balkan te sarajevskog Oslobođenja, u intervjuu za Nacional govori o razlozima pisanja knjige o kalabrijskoj mafiji, prijetnjama koje je dobivala, o povezanosti ‘Ndranghete s Balkanom te načinima prikupljanja pisane građe za knjigu.
NACIONAL: Kako ste došli na ideju da pišete knjigu o kalabrijskoj mafiji ‘Ndrangheti?
– Istraživanje kalabrijske mafije nisam počela iznenada. Prvi sam put čula za ‘Ndranghetu prije petnaest godina, kada sam posjetila dvorac mog prijatelja barona Michela Cordopatrija, čija je obitelj obilježavala godišnjicu smrti njegova ujaka Antonija ubijenog 1990. na temelju naloga tadašnjeg šefa ‘Ndranghete Giuseppea Mammolitija. Motiv je bio tipično mafijaški, jer Antonio Cordopatri nije htio prodati dio svog terena u bescjenje mafiji. Cordopatri je imao goleme terene pokraj jedne od najljepših kalabrijskih plaža koja se zove Tropea. Mafija je po svaku cijenu željela doći do tog zemljišta za sitni novac, gotovo da im se daruje po dva-tri puta manjoj cijeni od one na tržištu. Baron Cordopatri nije pristajao na ucjene i prijetnje, na kraju su ga ubili, ali zemlju nisu dobili. Za vrijeme mog posjeta obitelji Cordopatri u središtu Kalabrije ubijen je i jedan javni bilježnik koji je radio na sudskim procesima koji su upućivali na povezanost ‘Ndranghete s masonerijom. Sve me to u prvi mah pogodilo u smislu radoznalosti, ali trenutak kad sam odlučila pisati o ‘Ndrangheti zbio se u Buenos Airesu. Budući da živim na relaciji Buenos Aires – Rim, jer mi veliki dio obitelji živi u Argentini, prije dvije godine sam bila na jednoj velikoj svadbi gdje sam doznala kako se mlada Argentinka udaje za jednog od unuka mafijaške obitelji iz Kalabrije. Shvatila sam da je riječ o globalizaciji ‘Ndranghete koja je očito dosegla i Južnu Ameriku a u to sam se ubrzo uvjerila. Već u Buenos Airesu sam došla do sudskih i policijskih spisa i arhiva o povezanosti ‘Ndranghete s kolumbijskim kartelom Salvatorea Mancusa. To mi se učinilo zanimljivim i kad sam se vratila u Rim, znala sam da ću pisati knjigu.
NACIONAL: Jeste li od početka imali jasnu koncepciju kako bi knjiga trebala izgledati, kad se očekuje njezin izlazak?
– Počela sam pisati roman o mladom čovjeku koji se oženio u Argentini, završio najskuplje i najprestižnije škole i studije kao sin američkog biznismena, koji je zapravo bio pripadnik mafijaške obitelji iz Kalabrije. Na kraju sam o svemu razgovarala s Artom Heringom, dopisnikom nizozemskih novina iz Rima, i dogovor je bio da napišemo knjigu te podijelimo tematiku. Ja sam se bavila ‘Ndranghetom i njezinom globalizacijom, a on je trebao pokriti europski dio njezina djelovanja, prije svega Nizozemsku, i sad se to proširilo i na Njemačku nakon mafijaškog obračuna ‘Ndranghete u Duisburgu. Knjiga će izići za nešto više od mjesec dana, imamo izdavača u Italiji, Južnoj Americi i Nizozemskoj. U Hrvatskoj još nismo kontaktirali ni s kim, ali svakako hoćemo, osobito nakon što sam otkrila povezanost talijanske mafije s Balkanom, posebno u Bosni i Hercegovini.
NACIONAL: Na što ste se oslanjali u prikupljanju materijala za knjigu?
– Najviše smo se oslanjali na sudsku dokumentaciju, arhive policije i karabinijera, podaci su autentični. U Italiji je stupio na snagu zakon koji nameće novinarima odgovornost za izgovorenu ili napisanu riječ, stoga nismo niti htjeli dovoditi bilo što napisano u sumnju. Sve izjave su citirane, veliki dio knjige je zapravo svjedočanstvo pokajnika ‘Ndranghete, jednog od velikih šefova koji se dopisivao sa mnom dulje vrijeme i koji mi je pristao iznijeti svoje viđenje organizacije ‘Ndranghete, njezin razvoj, načela djelovanja, razlike između njih i Cosa nostre, rezultate rada policijskih i istražnih tijela i slično. Ne mogu reći o kome je riječ dok knjiga ne iziđe. On je još uvijek u zatvoru i pod zaštitom. Bilo je teško doći do njega tako da sam preko njegove obitelji i odvjetnice koja mi je iznimno pomogla u svemu saznala jako mnogo iz prve ruke o ‘Ndrangheti. Dio knjige je posvećen jednom od najvećih boraca protiv mafije, direktoru Regionalne agencije za borbu protiv mafije Salvatoreu Boemiju, koji je rekao kako je njegova generacija vodila bitku s ‘Ndranghetom, ali je nije dobila. Prije desetak godina je predložio kako uništiti mafiju. Dovoljno je samo dati da se droga slobodno kupuje, čak i eksperimentalno samo na godinu dana, to bi u prvom redu oslabilo ekonomsku moć mafije, a samim time i njenu snagu. Međutim nitko ga nije poslušao, jer kad se jednom slomi financijska snaga ‘Ndranghete, ona će teško preživjeti.
NACIONAL: Jesu li ljudi s kojima ste kontaktirali znali da pišete knjigu o mafiji? Kako ste im pristupali?
– Knjiga koju ću objaviti na neki način plaši svakoga, nisam govorila sugovornicima ili izvorima da pišem knjigu o mafiji. Moglo bi se reći da se knjiga znatno dulje čita i na neki način ima trajniju vrijednost, za razliku od novinskih tekstova, pa je vjerojatno da bih teže dolazila do informacija. Uglavnom sam tvrdila da pišem nekakav članak ili sam tražila intervju za novinska izdanja. Pokajnik kojeg sam spomenula zna da pišem knjigu i to sam mu preko odvjetnice objasnila.
NACIONAL: Je li vam tijekom prikupljanja informacija netko prijetio?
– Dobivala sam prijetnje prije godinu dana, zbog toga sam počela sa sudskim procesom na rimskom sudu i mislim da znam osobu koja mi je prijetila. Zaposlenik je talijanske financijske policije. Na moj telefon je u dva, tri navrata stigao SMS u kojem mi se prijeti da će ulica kroz koju prolazim svaki dan automobilom biti moj grob. Stigla je prijetnja i elektroničkom poštom kako sam ja novinar koji zabada nos tamo gdje ne treba. Naravno, nije se navodio nikakav konkretan razlog zbog čega bi me netko likvidirao. Zanimljivo je kako je spomenuta osoba već u nekoliko navrata prijetila i drugim osobama, ali i dalje je zaposlena u financijskoj policiji i očito radi prljave poslove za nekoga tko ga i štiti.
NACIONAL: Postoje li informacije o suradnji ‘Ndranghete s kriminalnim skupinama na Balkanu?
– Talijanska policija i istražna tijela prate balkansku kriminalnu rutu još od raspada bivše Jugoslavije i misle da je mafija na tom području naišla na plodno tlo. Otkrivena je grupa suradnika ‘Ndranghete u rimskim kriminalnim krugovima koja je pregovarala s trgovcima oružja iz Republike Srpske i Srbije. Pištolj kojim je prije dvije godine ubijen zamjenik predsjednika regije Reggio Calabria, Francesco Fortugno, bio je proizveden u tvornici u Titovu Užicu. To je nepobitni dokaz da je trgovina oružjem s područja bivše Jugoslavije započela odavno. Pripadnik mafije Marco Marmo kupio je izvjesnu količinu oružja i eksploziva od prodavača iz Republike Srpske i Srbije koji su stigli iz Švicarske u Njemačku. Kupljeno oružje je otkrila njemačka policija dok je pretraživala stan.
NACIONAL: U čemu je bitna razlika između ‘Ndranghete i sicilijanske Cosa nostre?
– Pokajnik mi je ispričao kako je jednom kontaktirao s bossovima Cosa nostre da zajedno idu u osvajanje narkotržišta i kupnju kokaina. Vođe Cosa nostre su odbijali da krenu u taj posao jer im je to u početku bilo jako “prljavo”, ali kasnije su vidjeli koliko je taj posao unosan i tada su čak tražili pomoć za jednog svog člana da ga izvuku iz ruku kolumbijske mafije jer dug za kokain nije bio plaćen. Jedan poziv ‘Ndranghete bio je dovoljan da Kolumbijci puste pripadnika Cosa nostre. Znači, vidljiva je razlika koliko Kolumbijci vjeruju ‘Ndrangheti za razliku od Cosa nostre. Cosa nostra je organizacija piramidalnog tipa, na vrhu je glavni šef koji odlučuje o svemu, nema masovnih zločina niti ubojstva bez odobrenja glavnog šefa, dok kod ‘Ndranghete toga nema, oni su još uvijek na feudalnoj razini organizacije koja je podijeljena između nekoliko jakih obitelji koje se bore za posao na određenom teritoriju, znatno su brutalniji, što je pokazao obračun u Duisburgu. Svi bossovi ‘Ndranghete su investirali izvan Italije, jer su pod strašnim pritiskom policije i istražnih tijela, a Cosa nostra na Siciliji toga nema, nema pljački, ulaže se u turizam i nema nasilja jer je sve pod kontrolom Cosa nostre koja si ne smije dopustiti da glavni izvor prihoda, a to je turizam, propadne zbog kriminalnih aktivnosti.
NACIONAL: Koliko su zapravo uspješni talijanski policijski i pravosudni organi u borbi protiv mafije, što im je najveća smetnja?
– Kod ‘Ndranghete je jako mali broj pokajnika, jer ćete teško naći nekoga tko želi pričati protiv svog brata, oca, ujaka. Svi su obiteljski vezani i policija jako teško dolazi do informacija iznutra. Ne može se ići na infiltriranje bilo koga u redove ‘Ndranghete jer se mora biti članom obitelji i krvno povezan. Svaki pokajnik će se naći u jako teškoj situaciji da ostane živ unatoč policijskoj zaštiti. S obzirom na to da se jako teško dolazi do bilo kakvih informacija o poslovima kalabrijske mafije, talijanskom pravosuđu postaje sumnjiv bilo tko od običnih nevinih ljudi koji okrenu broj telefona bilo koga povezanog s mafijom. Dovoljno je sjediti u pogrešnom društvu da se dođe pod istragu.
NACIONAL: Nedavno mafijaško višestruko ubojstvo u Duisburgu jedan je od najkrvavijih obračuna unutar ‘Ndranghete, što mu je bio stvarni uzrok?
– To je štetilo samoj organizaciji i vođama, počelo se pisati o tome, skrenuli su pozornost na sebe, što je loše za njih. Za vrijeme kumuliranja ekonomskog bogatstva, povezivanja s utjecajnim političkim krugovima, za njih se malo znalo. Uglavnom se sve vrtjelo oko mafije na Siciliji, nitko sa sigurnošću nije znao tko su šefovi kalabrijske mafije. Takvi događaji im nikako ne odgovaraju. Da bi se reklo što se zaista dogodilo u Duisburgu, trebalo bi se vratiti 16 godina unatrag, jer toliko traje rat između klana Strangio-Nirta i Vottari-Pelle iz San Luce, sjedišta ‘Ndranghete. Prije 16 godina na karnevalskoj zabavi bezazlena šala bacanja jaja završila je pucnjavom i ubojstvom dvojice članova iz obitelji Vottari-Pelle. Osveta je stigla prošlog Božića, kada je za vrijeme blagdana pogreškom ubijena Maria Strangio, supruga Giovannija Luce Nirte, bossa klana Strangio, i kada je njegov šestogodišnji sin ranjen. Meta ubojice je bio Luca Nirta, koji je postao previše moćan na teritoriju San Luce. Sredinom kolovoza ove godine, 21-godišnji Tomaso Venturi, na rođendanskom slavlju u pizzeriji “Da Bruno” u Duisburgu, samo nekoliko minuta nakon što je izišao iz pizzerije ubijen je rafalom iz automatske puške, a s njim još petorica mladića iz San Luce. To je prvi obračun u povijesti ‘Ndranghete izvan granica Italije. Bila je to očekivana osveta nakon ubojstva supruge bossa Giovannija Luce Nirte.
PRVI OBRAČUN IZVAN ITALIJE
Jedan od najkrvavijih mafijaških obračuna u Njemačkoj zbio se 15. kolovoza ove godine u Duisburgu, kada su u središtu grada automatskom puškom ubijena šestorica mladića. Utvrđeno je da su ubijeni pripadnici klana Strangio-Nirta iz Kalabrije, a za ubojstvo su osumnjičeni članovi klana Vottari-Pelle. Ta dva klana ‘Ndranghete u ratu su već 16 godina.
GOSPODARI NARKOTRŽIŠTA
Bossovi ‘Ndranghete žive u skromnom planinskom selu San Luca u južnoj talijanskoj regiji Kalabriji. Naziv ‘Ndrangheta ima korijen u starogrčkom i znači “potentni, moćni muškarac”. Koliko je moćna ta mafijaška organizacija s juga Italije pokazuje činjenica da je ‘Ndrangheta uspjela zadobiti povjerenje kolumbijskog narkokartela Medellín na čijem je čelu Salvatore Mancuso sa svojom vojskom te je zavladao svjetskim tržištem kokaina. Godišnji profit kalabrijske mafije je 37 milijardi eura, što je više od godišnjeg proračuna Italije ili Francuske.
GLAVNI BORAC PROTIV MAFIJE
Jedan od najupornijih boraca protiv ‘Ndranghete je direktor Agencije za borbu protiv mafije i državni tužitelj grada Reggio Calabrije Salvatore Boemi. Šezdesetogodišnji Salvatore Boemi preživio je sedam atentata, a drži rekord u broju godina, punih 26, koliko ga 24 sata na dan prate do zuba naoružani tjelesni čuvari. On u knjizi Sanje Mihaljinec prepričava jedan od najzanimljivijih prisluškivanih razgovora koji je čuo između dvaju bossova ‘Ndranghete, kada su odlučili prestati s otmicama jer se stanovništvo buni i organizacija dolazi na “loš glas”.
Komentari