U Hrvatskoj je broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija zadnjih pet godina povećan za 58 posto, a ukupna vrijednost transakcija za 47 posto, navodi se u publikaciji Hrvatske narodne banke (HNB) “Bezgotovinske platne transakcije 2019.”.

Podaci iz publikacije pokazuju da hrvatski građanin u novčaniku ima u prosjeku 2,55 platnih kartica, što Hrvatsku svrstava na sam vrh Europske unije.

Istodobno, 26 posto potrošača i 50 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva.

Raste i broj korisnika mobilnog bankarstva, a broj transakcija u 2019. godini u Hrvatskoj koje su zadali potrošači korištenjem usluge mobilnog bankarstva veći je od broja zadanih platnih transakcija korištenjem usluge internetskog bankarstva.

Analiza strukture broja nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija na razini 2019. pokazuje kako najveći udio (38 posto) u ukupnom broju nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija imaju transakcije kreditnog transfera. Slijede transakcije platnim karticama s udjelom od 38 posto i transakcije terećenja bez naloga s udjelom od 19 posto. Potonje su transakcije koje iniciraju i izvršavaju kreditne institucije, npr. kamate, naknade za pojedine platne usluge, kao što je primjerice naknada za vođenje računa.

Transakcije izvršene korištenjem usluge plaćanja računa sudjeluju s oko dva posto, dok transakcije usluge izravnog terećenja sudjeluju s udjelom od tri posto.

Najveći udio u strukturi broja međunarodnih bezgotovinskih platnih transakcija imaju transakcije platnim karticama s 89 posto i transakcije obavljene korištenjem usluge kreditnog transfera s ukupnim udjelom od 11 posto.

U strukturi ukupne vrijednosti bezgotovinskih platnih transakcija izrazito dominantan udio imaju transakcije izvršene korištenjem usluge kreditnog transfera. One su u 2019. činile oko 95 posto ukupne vrijednosti svih izvršenih nacionalnih i međunarodnih bezgotovinskih platnih transakcija.

Kreditni transferi uobičajen su način izvršenja plaćanja između trgovačkih društava, između trgovačkih društava i banaka, plaćanja između fizičkih osoba, isplate plaća i mirovina i slično. To je vidljivo i iz prosječne vrijednosti pojedinačne transakcije kreditnog transfera, koja je znatno veća od, na primjer, prosječne vrijednosti kartične transakcije, koja se ponajprije koristi za kupoprodaju robe i usluga u maloprodaji.