Izložba ‘Marin Getaldić: Pogled u novo doba’ prikazuje važne detalje iz života velikog dubrovačkog znanstvenika iz razdoblja renesanse. Njegov opus pokazuje da su Hrvati nekoć značajno doprinosili europskoj znanosti
Za vrijeme života Marina Getaldića, najistaknutijeg hrvatskog fizičara i matematičara na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, kružila je legenda o njemu kao o čarobnjaku Beti. Vjerovalo se da je svojim paraboličnim zrcalima branio rodni Dubrovnik, paleći iz svoje spilje na obiteljskom imanju Getaldića neprijateljske brodove na pučini. Slična priča postoji i o velikom antičkom matematičaru i fizičaru Arhimedu, za kojeg se tvrdilo da je branio rodnu Siracusu pa je možda po uzoru na nju nastala i ova legenda. Prema zapisima, Marin Getaldić radio je različite pokuse sa zrcalima i palio malene modele brodova pa je u dosege onodobne znanosti neupućeni puk mogao vjerovati da je pored toga čitao budućnost iz zvijezda i upravljao različitim predmetima. Za razliku od današnjih staklenih zrcala, Getaldić je konstruirao zrcala od metala koja su mu služila za provođenje optičkih pokusa i određivanje tališta tvari. Neoborivi dokaz da je konstruirao zrcala isključivo u znanstvene svrhe je njegovo jedino sačuvano zrcalo koje je načinjeno od vrlo tanke i krhke kovine, opsega od oko dva metra i vrlo kratkog žarišta. Danas se nalazi u postavu Nacionalnog pomorskog muzeja u londonskom Greenwichu, nakon što je više od dva stoljeća bilo izloženo u muzeju Barberini u Rimu…
Komentari