Zaposleni u Hrvatskoj ne bi smjeli imati manje od 20 dana, odnosno četiri tjedna godišnjeg odmora, no uz 14 dana državnih praznika i blagdana, od kojih četiri sljedeće godine padaju u dane vikenda – slobodni se dani u najnepovoljnijoj varijanti mogu protegnuti na najmanje 30 dana, piše u srijedu Večernji list.

Glavnina godišnjeg odmora uobičajeno se kod nas koristi ljeti, te prvo značajnije razdoblje odmora počinje već u lipnju, koji je zbog Tijelova i Dana antifašističke borbe, i ove godine idealan za uhodavanje za godišnji. Uz pet dana godišnjeg u lipnju se broj slobodnih dana može protegnuti na jedanaest, što je sasvim dobra priprema za pravi godišnji u srpnju ili kolovozu. Kraća je mogućnost da se između dvaju lipanjskih praznika razdoblje odmora s tri dana godišnjeg protegne na sedam dana.

S jednim danom godišnjeg mogu se i na početku siječnja dobiti četiri slobodna dana za odmor od stare i skupljanje snage za novu godinu, i to bi bilo manje-više sve što se tiče ozbiljnijeg spajanja u 2022. godini.

Mnoge hrvatske tvrtke uvode i kolektivne godišnje odmore tijekom ljeta ili božićnih blagdana jer im je tako jednostavnije organizirati radni proces. Prema kolektivnim ugovorima i internim aktima poduzeća, godišnjih odmora kod nas ima i duljih od 30 radnih dana, s tim što se vrlo često subote i nedjelje ne uračunavaju u godišnje odmore. Hrvatska ima nešto više državnih blagdana i praznika od europskog prosjeka.

Prema istraživanju Eurofounda, fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, zaposleni u EU imaju 25 dana plaćenog godišnjeg odmora i 11 praznika. Najdulji su plaćeni godišnji odmori u Danskoj i Njemačkoj – 30 dana, a najmanje se odmaraju Slovaci, Rumunji, Estonci i Ciprani – od 20 do 22 dana.

Godišnji se odmori moraju platiti i radnici se tog ustavnog prava ne mogu odreći. Sprečavanje radnika da koristi odmor ili sklapanje sporazuma o odricanju od prava uz isplatu naknade najteži je prekršaj poslodavca koji se kažnjava od 31 do 60 tisuća kuna, a odgovornu osobu četiri do šest tisuća kuna, piše Večernji list.

Za blagdan Tri kralja (fali onaj četvrti, Artaban) prve prilike za spajanje. Neradni je dan četvrtak, pa s dodatkom petka evo prvog produženog vikenda.

Uskrsni je ponedjeljak – ponedjeljak, 18. travnja, ali tko ne radi, i to su tri dana koja nisu za bacit.

Praznik rada 1. svibnja pada u nedjelju, to je jedini blagdan koji je sljedeće godine fulao, ali već Dan državnosti pada u – ponedjeljak. Još jedan mali godišnji na kraju mjeseca.

Tijelovo je 16. lipnja, vidi čuda u četvrtak – produženi vikend je tu.  Dan antifašističke borbe 22. lipnja pada usred tjedna, u srijedu, pa se može spajati s nedjeljom prije ili poslije, po guštu.

Oluja, 5. kolovoza događa se u petak, a Velika Gospa je 15. kolovoza u ponedjeljak.

Svi sveti su u utorak i konačno kraj godine, Božić jest u nedjelju, ali je Sveti Stipan u ponedjeljak 26. prosinca, što nije loše s obzirom na ovogodišnji Božić od kojeg nema ništa od dodatnih odmora.