Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog Ministarstva financija da dug od 15,2 milijuna podmiri preuzimanjem nekretnina u vlasništvu Brodarskog instituta vrijednih 44,8 milijuna eura. Još jedno naslijeđeno kulturno dobro seli se u ropotarnicu prošlosti
Velike afere, uobičajeno, zasjenjuju one manjih razmjera. U sjeni šokantnog uhićenja ministra zdravstva & Co. Vlada Republike Hrvatske – na prijedlog Ministarstva financija – dug Brodarskog instituta od 15,2 milijuna eura namjerava podmiriti preuzimanjem većeg dijela nekretnina u njegovu vlasništvu, prema procjeni vještaka vrijednih 44,8 milijuna eura. U tu cijenu nije uključena vrijednost laboratorija, vojne i civilne tehničke dokumentacije. Prema internoj procjeni ukupna je vrijednost Brodarskog instituta oko 100 milijuna eura. Vlada preuzima 84 386 četvornih metara visokovrijednog prostora (od ukupno 120 000). Riječ je o jednoj od najvažnijih znanstvenih institucija naslijeđenih od bivše države i povijesnoj urbanističkoj viziji početka izgradnje Novog Zagreba.
U ovoj sam kolumni već upozoravao kako nekadašnjem gigantu projektiranja brodova i podmornica, zaštićenom kulturnom i znanstveno-istraživačkom dobru u vlasništvu države prijeti likvidacija. Brodarski institut, osnovan 1948., prešao je 1991. u vlasništvo Republike Hrvatske. Upisan je u Registar znanstveno-istraživačkih ustanova na području strojarstva i brodogradnje. Uskoro se prestao financirati iz državnog proračuna, a 1992. registriran je kao društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu.
Od 1992. do 2000. godine bilo je zlatno doba te polivalentne znanstvene ustanove s odjelima za fizikalna, kemijska i druga istraživanja, opremljene suvremenim laboratorijima i pritom – profitabilne. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture 18. srpnja 2005. proglasila ga je kulturnim dobrom, s naputkom za očuvanje kulturno-povijesne cjeline, kako bi se zaštitile njegove urbanističko-arhitektonske, pejzažno-ambijentalne i spomeničke vrijednosti. Zahtijevalo se očuvanje i obnova izvornih obilježja te uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti zaštićene cjeline Brodarskog instituta.
Uskoro je počela agonija Brodarskog instituta, podudarna sa slomom hrvatske brodogradnje. Hrvatska država pokazala se nesposobnom spasiti hrvatska brodogradilišta, glavne naručitelje znanstvenih projekata Brodarskog instituta, što se odrazilo i na njegovo poslovanje.
Najnovija odluka Vlade o preuzimanju dijela nekretnina Brodarskog instituta u vrijednosti 44,8 milijuna eura, radi podmirenja duga od 15,2 milijuna eura, praktički znači likvidaciju te istraživačko-povijesne cjeline i trasiranje puta prema njegovoj tajkunizaciji. Dubiozni su manevri koji su prethodili toj likvidaciji, a još zanimljivija šutnja Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji šutke promatraju njegovu likvidaciju.
Brodarskim institutom danas „vedre i oblače“ dvije državne institucije, CERP i Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, na temelju međusobno sklopljena ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji. Ruđer Friganović ravnatelj je državne tvrtke Jadranbrod, a Milan Plećaš ravnatelj CERP-a.
U srpnju 2021. obustavljena je izrada plana restrukturiranja Brodarskog instituta i CERP svom Upravnom vijeću, u kojem je predsjednik bio ministar Darko Horvat (još jedan od bivših „uglednika“ Vlade RH), predlaže traženje vlasničkog zajma od 60 milijuna kuna radi pokretanja postupka likvidacije Brodarskog instituta.
Iako je prethodni Nadzorni odbor u dva navrata prihvatio cjelovit Plan restrukturiranja Brodarskog instituta, CERP na čelu s Milanom Plećašem imenuje novi NO koji odbacuje Plan restrukturiranja i predlaže likvidaciju.
U traženju zajma Vladi je pogrešno prikazan dug prema vjerovnicima od 60 milijuna kuna, iako je bio veći od 90 milijuna kuna. Tadašnji direktor Brodarskog instituta Denis Duralija trebao je znati da 60 milijuna kuna neće biti dovoljno za podmirenje obveza Društva, jer je knjigovodstveni servis te podatke predočio prethodnom direktoru, CERP-u i Nadzornom odboru.
Direktor Duralija i ministar Horvat ipak su potpisali ugovor o vlasničkom zajmu, ali je novac iz državnog proračuna isplaćivan u obrocima pa je do kraja 2021. uplaćeno samo 7,5 milijuna kuna od obećanih 60 milijuna kuna. Tada je odlukom Milana Plećaša i CERP-a pokrenut postupak likvidacije Brodarskog instituta, a likvidatorom je bez javnog natječaja i protivno odluci Vlade RH o uvjetima i načinu pokretanja likvidacijskog postupka imenovan Tomislav Orehovec. Dolaskom Tomislava Orehovca na čelo Brodarskog instituta, 2022. potpisuje se – prema mišljenju djelatnika – štetan ugovor između Instituta i Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod.
Predsjednik Nadzornog odbora Zvonko Rac pružio je potporu Plećašu i Orehovcu. Očito im nije nedostajalo suglasja, iako je bilo jasno da to šteti Brodarskom institutu. Marta Pedišić Buća, diplomirana inženjerka brodogradnje i predstavnica djelatnika Instituta, otvoreno se protivila odlukama NO-a smatrajući ih štetnim za Brodarski institut.
Likvidacijski postupak, do najnovije odluke Vlade RH, trajao je gotovo tri godine, iako uobičajeno traje najviše pola godine. Bit će zanimljivo pratiti kako će Vlada RH podmiriti svoj dug, kome će ustupiti vrijedne nekretnine i za koju namjenu.
Za jednu od najvrjednijih nekretnina u Zagrebu sigurno neće nedostajati zainteresiranih ulagača. Trgovački centri i stambeno-poslovne zgrade na visokoj su cijeni pa investitori vjerojatno već stoje u redu.
U Vladi se često, prema prigodnim potrebama, pozivaju na mišljenje prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je – kao čovjek dobro upućen u vojne djelatnosti – prepoznao važnost i vrijednost Brodarskog instituta nakon što je prešao u vlasništvo hrvatske države. U razgovoru s vodećim ljudima institucije, koja je tada zapošljavala tristotinjak vrhunskih stručnjaka, pružio je punu potporu njezinu daljnjem razvoju.
Vjerojatno pritom nije mislio na likvidaciju kojom će hrvatska država rasprodati još jedno vrijedno i zaštićeno dobro naslijeđeno od bivše države. Iako je postojao plan revitalizacije i restrukturiranja, Hrvatska kao pomorska zemlja s višestoljetnom tradicijom ostaje bez Brodarskog Instituta, a više od 10 milijuna eura poreznih obveznika utrošenih u njegovu likvidaciju služe na ponos likvidatorima.
Komentari