Sintagma „Dobro zdravlje“ najčešće se koristi u prigodnim i blagdanskim željama i čestitkama, ali njezino stvarno značenje izmiče potrebi da joj se posveti briga kakvu zaslužuje. Hrvatska ima jednu od najstarijih i zdravstveno najugroženijih populacija u Europi pa bi zdravstvena skrb trebala biti jedan od društvenih prioriteta.

Istraživanja pokazuju da smo po prekomjernoj težini svakog trećeg djeteta u europskom vrhu, a ništa bolje ne stojimo ni s mentalnim zdravljem mlađih naraštaja: svako peto dijete u Hrvatskoj ima neki mentalni poremećaj. U moru katastrofičnih vijesti kojima smo preplavljeni obaviještenost o zdravlju nacije sporedna je kategorija, iako bi trebala biti mnogo važnija od premještanja nekog političara iz jedne fotelje u drugu.

Šećerna bolest jedan je od najvećih zdravstvenih problema u Hrvatskoj. Prema podacima CRODiab Registra iz 2023. godine, od dijabetesa boluje 395 058 osoba, dok je stvarni broj mnogo veći jer samo 60-ak posto oboljelih ima registriranu dijagnozu. Dijabetes je u naglom porastu i četvrti je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Šećernu bolest u Europskoj uniji ima svaki jedanaesti stanovnik, a u Hrvatskoj svaki osmi. Udio je dijabetesa u smrtnosti stanovništva gotovo osam posto. Povećava se broj oboljelih u svijetu, najviše u nerazvijenim zemljama i danas ih je oko 600 milijuna.

Troškovi liječenja i u nas su u naglom porastu i dosežu dvadesetak posto proračuna HZZO-a, od čega se najveći dio troši na posljedice komplikacija izazvanih dijabetesom. Riječ je o „podmukloj“ bolesti, opasnijoj i od zloćudnih, koja uzrokuje oštećenje perifernih živaca, krvnih žila, sljepoću, zatajenje bubrega i rane na stopalima koje često završavaju amputacijom odumrla tkiva.

Jedna od tri osobe oboljele od dijabetesa – koje od zdravih osoba žive kraće od šest do deset godina – razvija ranu na stopalu (ulkus) koja prijeti amputacijom i invaliditetom. Liječenje dijabetičkog stopala u Hrvatskoj najslabija je karika u skrbi za osobe oboljele od šećerne bolesti.

Dijabetes je teško savladiv javno-zdravstveni i ekonomski problem, a troškovi liječenja neprestano rastu. Svaki se doprinos liječenju i prevenciji dijabetičke bolesti stopala smatra iznimno važnim. U takva se postignuća ubraja i važno djelo docentice Anele Novak i dr. Anice Badanjak, hrvatskih stručnjakinja koje su druge u svijetu (nakon Kine) prevele najnovije, dopunjeno izdanje smjernica za prevenciju i liječenje dijabetičkog stopala. Objavljuje ga Međunarodna radna skupina za dijabetičko stopalo (IWGDF – The International Working Group on the Diabetic Foot). Zasad je prijevod dostupan online (https:// iwgdfguidelines.org/wp-content/uploads/2024/04IWGDF-Croatian Translation.pdf). Uskoro se nadamo i tiskanom izdanju. Dijabetičko stopalo smatra se karcinomom šećerne bolesti. U svijetu se svakih dvadesetak sekundi obavi amputacija donjih ekstremiteta (okrajina) uzrokovanih šećernom bolesti. Svjetski stručnjaci tvrde da se ranim otkrivanjem rizičnih bolesnika može spriječiti čak 85 posto amputacija. U Hrvatskoj se obavi oko 4000 amputacija na godinu.

Dijabetologinje Anela Novak iz Splita i Anica Badanjak iz Zagreba prevele su dopunjeno IZDANJE SMJERNICA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE DIJABETIČKOG STOPALA, koje bi trebalo pomoći u prevenciji i liječenju oko 400 000 registriranih osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj

Dr. Anica Badanjak, umirovljena specijalistica interne medicine, endokrinologije i dijabetologije, predstavnica Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Referalnog centra za dijabetes RH, sudjelovala je u međunarodnom projektu smanjenja broja amputacija kod osoba oboljelih od dijabetesa. Članica je Međunarodne udruge za dijabetičko stopalo D-Foot od njenog osnutka 2018., kada je bila i predstavnica Hrvatske.

Doc. dr. sc. Anela Novak, specijalistica interne medicine, endokrinologije i dijabetologije u KBC-u Split, potpredsjednica je Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju i sadašnja predstavnica RH u D-Foot International.

Najnovije izdanje smjernica IWGDF-a, koje su prevele ugledne dijabetologinje, sadrži preporuke svjetskih stručnjaka različitih specijalnosti kako uspješnije liječiti dijabetes i smanjiti broj amputacija donjih ekstremiteta. Iskustvene smjernice vodećih svjetskih stručnjaka velika su pomoć zdravstvenim djelatnicima – osobito liječnicima primarne zdravstvene zaštite – u prevenciji posljedica šećerne bolesti. Zahvaljujući zalaganju doc. Anele Novak i dr. Anice Badanjak, smjernice IWGDF-a sada su dostupne i na hrvatskom jeziku.

Stručnjaci procjenjuju da se prevencijom i pravodobnim liječenjem amputacije stopala mogu smanjiti od 50 do 85 posto. Primjenom tih metoda u svijetu se postižu vrlo dobri rezultati i smanjuje hospitalizacija osoba s dijabetesom, a edukacija liječnika primarne zdravstvene zaštite najvažniji je korak u tom procesu. Važna je i edukacija osoba s dijabetesom koji bi trebali otkrivati prijeteće znakove svoje bolesti.

Odlukom Hrvatskog sabora 14. svibnja obilježava se Hrvatski dan šećerne bolesti. Dijabetes je širi društveni problem s dalekosežnim posljedicama na gospodarstvo, kvalitetu života, invaliditet i skraćivanje životnog vijeka. Manje od trećine liječnika opće medicine prepoznaje znakove dijabetične periferne neuropatije. Otvaranje ambulanata za dijabetičko stopalo u svim centrima za dijabetes u Hrvatskoj trebalo bi omogućiti rano otkrivanje osoba s povećanim rizikom za razvoj dijabetičkog stopala.

Prvi je korak u tom procesu uvid u prijevod izdanja Međunarodne radne skupine za dijabetičko stopalo 2023. (IWGDF), a potom primjena smjernica za liječenje i prevenciju.

„Nekad smo – zahvaljujući profesorima Vuku Vrhovcu i Zdenku Škrabalu – bili u svjetskom vrhu dijabetologije i išli ukorak s najvećim dostignućima svjetske medicine, a danas zaostajemo za europskim standardima u prevenciji i sprečavanju posljedica šećerne bolesti. Dijabetologija je bila na visokoj razini, a kod nas su se educirali liječnici iz razvijenih i manje razvijenih zemalja. Hrvatski model bio je prepoznat u cijelom svijetu. Najveći su problem manje sredine i udaljena područja jer im je pravodobni pristup zdravstvenoj skrbi otežan“, kaže dr. Anica Badanjak.

Mnogi problemi tište hrvatsko zdravstvo, od dugih popisa čekanja na specijalističke preglede do nedostatka čak 4000 medicinskih sestara koje obavljaju bolje plaćen posao u inozemstvu, ali situacija s dijabetesom postaje dramatična.

Trebalo bi poduzeti sve da se ne obistini uzrečica „Cijeli su nam život solili pamet, a naposljetku smo dobili šećernu bolest“.