Rastavimo li pojam BLAGDAN na sastavnice – pridjev BLAG i imenicu DAN – odmah nam je jasno u kakvom bismo raspoloženju trebali provesti Badnjak i Božić, neovisno o tome kakvi su nam bili svi ostali dani tijekom godine. Od sebe i drugih na te dane očekujemo blagost, mirnoću, dobrotu, spokoj, suosjećanje i brižnost. Možda upravo ono što nam nedostaje veći dio godine. Badnjak i Božić, kao dio naše tisućljetne tradicije, prizivaju blagost i odbacuju svaku netrpeljivost. Blagdani nas potiču da budemo bolji nego inače, makar privremeno i makar – tradicije radi – odstupili od svog istinskog, katkad sebičnog JA. Kao i u svakoj pristojnoj državi – a volio bih vidjeti onoga tko će mi u blagdansko predvečerje proturječiti u uporabi pridjeva „pristojnoj“! – najbolje je početi od njezina vrha.

Predsjednik Milanović toliko je blagdanski omekšao da premijeru Plenkoviću za Božić na dar šalje – doduše, po vozaču, jer još nije vrijeme za pretjeranu prisnost – sinjske arambašiće, tradicionalno jelo Cetinske krajine, pripremljeno prema receptu njegove none. Ugodno iznenađen, premijer Plenković uzvraća jednako maštovitim darom – nadaleko poznatom hvarskom gregadom, pripremljenom prema receptu Ive Kasandrića, aristokrata i intelektualca iz Dubovice, najljepše uvale na Hvaru. U tupperwareu, plastičnoj posudici koja zadržava toplinu, što pokazuje da se mislilo na svaku pojedinost. Po vozaču, dakako, jer ni premijer ne želi pretjerivati s prisnostima. Vozači su pri predaji darova usputno napomenuli da prazne posudice ne moraju vraćati jer supruge predsjednika i premijera imaju setove takvih tupperwarea namijenjenih darivanju domaćih delicija bliskim osobama.

Vijest o darivanju među čelnim ljudima države preplavila je medije. Uslijedila su i mnoga sociološka objašnjenja neočekivano uljuđenih gesta. Jedno se posebno ističe jer se poziva na staru latinsku izreku „Divinum dare, humanum accipere“, božanski je davati, ljudski je primati. Svatko bi je potpisao. Ili – kako je rekao francuski antropolog Marcel Mauss u svom glasovitom „Ogledu o daru“ (1925.) – „Darivanje je duhovna materija koja ljudsku zajednicu drži na okupu“. Svi su u Hrvatskoj odahnuli. Predsjednički i Banski dvori opet dišu kao jedno. Netko je dodao: „Idite u miru.“

Istražitelji „cicije“

Gabrijelu Žalac, bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a, neobičnim darom počastili su istražitelji iz Ureda europskog javnog tužitelja. Spočitnuli su joj što je privatne večere u restoranu Bocca Marai plaćala novcem iz fondova EU-a, potrošivši tako gotovo desetak tisuća eura. Istražitelji su prešutjeli sumnju da ministrica – iako se doima kao da je na rubu anoreksije – katkad ipak osjeti potrebu da se počasti finim obrokom. Uvijek je u dobrom društvu koje štedi hrvatski novac i troši europski što pak europski istražitelji ne razumiju jer dolaze iz sredina u kojima svatko plaća svoj ceh. „Cicije“, rekao bi naš narod.

Bivša ministrica Žalac nije bila sklona restoranima kakav je popularni zagrebački Purger, u kojem su se u predblagdansko vrijeme buncekom i domaćim krvavicama častili Vladimir Šeks i Josip Šarić, visoko pozicionirani članovi HDZ-a. Popili su i tri boce Graševine Adžić (jako dobar izbor očito vrsnih poznavatelja vina), ali čak ni dobro obaviješteni izvori ne navode tko je više potegnuo.

Galantni Šarić ne dopušta da svatko plati svoje pa ispegla službenu karticu grada Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojem je gradonačelnik. Na putu kući naknadno se sjetio – a možda ga je na to potaknuo i prijekoran pogled Karoline Vidović Krišto sa susjednog stola – da to nije društveno prihvatljivo pa je potrošenu lovu (129 eura i 60 centi) nadoknadio iz vlastita džepa i uplatio u gradski proračun. Nejasno je zašto račun odmah nije platio svojom, a ne službenom karticom?

I sve bi prošlo u blagom blagdanskom ozračju da se odnekud nije pojavila samozatajna saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto i pukim slučajem verbalno se sukobila s Vladimirom Šeksom. Nije bilo europskih istražitelja da utvrde tko je koga vrijeđao, tko je kome prijetio, ali u ovom je slučaju izostala prijeko potrebna blagdanska blagost. Možda i uljudnost prema dami, što je dobar purgerski običaj, ne samo u restoranu Purger.

Blagost se širi

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, tradicionalno suzdržan, u predblagdanske dane odlučio se za iznimno blago komuniciranje sa zastupnicima, suzdržavajući se od opomena čak i onima koji predvode saborski prostakluk i ne bi smjeli kročiti dalje od Kamenitih vrata ni prilaziti Markovu trgu. Blagost iz Hrvatskog sabora očito prodire u sve društvene pore.

Uoči važne utakmice Dinama i Hajduka vodeći predstavnici Bad Blue Boysa daruju predstavnicima Torcide blagdanske štrukle, a Torcida uzvraća darivanjem blagdanskih fritula. Dogovoreno je blagdansko primirje na tribinama, a navodno su poslije utakmice zajedno otišli u kazalište. Igrači na terenu igrali su blago i dosadno, u mirnom blagdanskom duhu Hrvatske nogometne lige.

U predblagdansko vrijeme Crkva i država razmijenili su posjede u svom vlasništvu, darujući tako jedni drugima ono što im je najpotrebnije: zemljište za nov stadion i zemljišta za izgradnju novih crkava. Te su darovnice jednako važne kao i Vatikanski ugovori, a njima se dokazuje da Božić svakom donosi mir, blagostanje i sreću.

Gradonačelnik Zagreba darovao je stanovnicima Jakuševca maske za olakšano disanje u smradu kojem su izloženi, a Jakuševčani su Tomaševiću darovali kosilicu za travu bude li u proljeće rasla brže nego što se od nje očekuje, ali i mini spalionicu za neizvršena obećanja o sanaciji odlagališta otpada uz koji žive.

Zadovoljna Vlada darovala je svinjogojcima mogućnost kolinja, što je iznimno važno za novogodišnje blagdane, kad će bakalar i purica ustupiti mjesto odojcima. Bilo bi dobro da se blagdanske blagosti i primirja u državi protegnu i na 2024. godinu, ali oprezni ljudi ipak strahuju da predizborna darivanja koja uskoro počinju neće biti tako maštovita i dobronamjerna kao božićna. Država bi mogla podsjećati na betlehemske jaslice u kojima se s neizvjesnošću i nadom očekuje rađanje neke nove hrvatske budućnosti. O kojoj ćemo nešto više znati kad se prebroje glasački listići.