Glavni ravnatelj HRT–a Robert Šveb početkom godine smijenio je neke od dosadašnjih ravnatelja poslovnih jedinica i postavio nove. Nacionalovi sugovornici pitaju se zašto su na svojim pozicijama ostali Bruno Kovačević, Katarina Periša Čakarun i Ana Milić
Početkom 2022. novi glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb povukao je svoje prve poteze i smijenio neke od dosadašnjih ravnatelja poslovnih jedinica HRT-a. Tako je od 1. siječnja nova ravnateljica Programa HRT-a Marija Nemčić, nova ravnateljica Produkcije Marija Kosor, novi ravnatelj Tehnologije Zvonimir Jukica, a nova ravnateljica Poslovanja je Gordana Grandov. Indikativno je da nije smijenjen Bruno Kovačević, glavni urednik svih programa HRT-a – HTV1, HTV2, HTV3, HTV4 i međunarodnog televizijskog programskog kanala – kao ni urednica Informativnog medijskog servisa Katarina Periša Čakarun. I to usprkos činjenici da je upravo informativni program najproblematičniji i izaziva najveće kritike domaće javnosti i međunarodnih institucija zbog dugogodišnjeg političkog utjecaja vladajuće stranke na njegov sadržaj.
Jedna od urednica koje su uvelike pridonijele revizionističkom i klerikalnom smjeru programa HRT-a je i Ana Milić, po mnogima u sukobu interesa jer je majka glasnogovornika Vlade Marka Milića i supruga Gorana Milića, koji godinama dobiva skupe projekte u tzv. nezavisnoj produkciji HRT-a. Ona je urednica mozaičnih programa, koji obuhvaćaju veliki dio dnevnih emisija – od “Dobro jutro, Hrvatska”, “Kod nas doma” – zamjenu za politički nepodobnu emisiju urednica Maje Sever i Sanje Mikleušević – pa do “Šušura” vikendom. Podsjećamo, vodstvo HRT-a na čelu s Renatom Kunićem i Katarinom Periša Čakarun ukinulo je 2017. emisiju “Hrvatska uživo”, rijetku oazu slobodnog novinarstva na HRT-u, navodno zbog previše politike. U nadležnosti Ane Milić svojedobno je bila i emisija “Dobar dan, Hrvatska”, koja se emitirala u poslijepodnevnim satima. Upravo je u tim mozaičnim programima prostor javne televizije prepuštan promotorima ekstremno desnih i klerikalnih politika. Jedan od njih bio je Igor Vukić, autor revizionističke knjige “Radni logor Jasenovac” u kojoj se negira činjenica da je Jasenovac bio ustaški logor smrti, a predstavljale su se i revizionističke knjige i filmovi “Mit o Jasenovcu” Romana Leljaka i “Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj, od 1918. do 2018.” Jakova Sedlara. Primjera je bilo bezbroj, ali Ana Milić kao urednica programa nije snosila nikakve sankcije, a čini se i da je novi glavni ravnatelj neće dirati.
Nakon smjene Kazimira Bačića, koji je završio u zatvoru zbog optužbe za korupciju, imenovanju Šveba žestoko su se protivili ujedinjena opozicija, Hrvatsko novinarsko društvo i ogranak HND-a na HRT-u. Razlozi su bili nepoštovanje procedure i eklatantan sukob interesa, s obzirom na to da Šveb u vlasništvu ima tvrtke s desetogodišnjom koncesijom za emitiranje programa na pet televizijskih kanala, što je direktna konkurencija HRT-u. Usprkos tome, izabran je većinom od 77 glasova. O tome kako komentiraju prve Švebove poteze te jesu li to tek kozmetičke promjene ili početak stvarne transformacije državno kontroliranog medijskog servisa u javni servis, tjednik Nacional razgovarao je s više sugovornika iz Hrvatskog novinarskog društva i s djelatnicima HRT-a, koji su morali ostati anonimni. Naime, i dalje vrijedi pravilo koje je uveo bivši glavni ravnatelj iz mandata Milanovićeve vlade Goran Radman, a prema kojem svim zaposlenicima koji javno istupaju bez dozvole uprave prijeti izvanredan otkaz.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko smatra kako je nekoliko mjeseci od imenovanja Roberta Šveba na čelo HRT-a prekratko vrijeme da bi se moglo govoriti o nekim revolucionarnim zahvatima: “Rekao bih da su ovo očekivane promjene. Međutim, moram podsjetiti da HND, Europska federacija novinara, Reporteri bez granica, kao i ostale međunarodne medijske organizacije, pa i europske institucije, već godinama upozoravaju da je HRT jedan od najvećih problema medijske scene u Hrvatskoj. Razlozi tome su utjecaj vladajuće stranke na uređivačku politiku i politički pritisak na informativni program, o čemu govore brojna međunarodna izvješća i nadam se da je gospodin Šveb s time upoznat.”
Jedan od Nacionalovih izvora s HRT-a navodi, pak, da su prvi Švebovi potezi ohrabrujući: “Za razliku od prethodne garniture, dojam je kako je riječ o inkluzivnom, pristojnom i obrazovanom čovjeku, stručnjaku otvorenom za dijalog. Sasvim različitog stila od prethodnika. Dojam je da ide korak po korak, za mnoge su ti koraci frustrirajuće prespori, no činjenica jest da je zatekao ‘raspad sustava’ na svim razinama, od programa do upravljanja, kao i da mu prethodnici nisu priuštili srdačnu dobrodošlicu. Tako se i potezi imenovanja ‘otpuštenih’ ravnatelja savjetnicima drže igrom šaha. Samo treba vidjeti tko će na koncu koga pojesti.”
Branko Mijić, potpredsjednik HND-a, dugogodišnji novinar i kolumnist, bivši glavni urednik Novog lista, uvjeren je, pak, da su ove promjene zapravo samo održavanje statusa quo – odnosno, da je to nastavak programske i kadrovske politike koju je provodio Kazimir Bačić. “Ova najnovija imenovanja pokazuju da stvarnih promjena u programu HRT-a, a to je jedino što zanima javnost, neće biti. Osim toga, prema onom sistemu – one koje ne želiš smijeniti ili unaprijedi ili ih postavi za savjetnike, po mogućnosti, s većom plaćom, Šveb je zadržao cijelu bivšu garnituru. Nema nikakve sumnje da će oni iz pozadine nastaviti provoditi jednu politiku podilaženja vladajućoj stranci”, smatra Mijić.
Nacionalov sugovornik s HRT-a, dugogodišnji novinar koji je preživio smjene mnogih upravljajućih garnitura, ističe kako je Šveba i samog navodno iznenadila činjenica da su, par dana prije njegova dolaska, za vrijeme mandata v.d. ravnatelja Renata Kunića, članovi ravnateljstva HRT-a, na čelu s Kunićem, osigurali odstupnicu tako što su si dodijelili najviši koeficijent na Prisavlju, tzv. K 16, što u prijevodu znači plaću od 16 tisuća kuna. I dodaje: “S velikom dozom ironije – jednakom onoj kada je ministar vanjskih poslova Grlić Radman u prilogu o nedavnom posjetu BiH emitiranom u HTV-ovu Dnevniku, potpisan kao James Bond – dočekana je objava da je Renato Kunić od Šveba imenovan osobom zaduženom za nadzor provođenja covid-mjera. Prisavljem kruži vic kako je riječ o najbolje plaćenom covid-redaru u Hrvatskoj. No šalu na stranu, Kunić kao savjetnik, jednako kao covid-redar, jest tragikomedija.”
No znakovito je da Šveb nije smijenio Katarinu Periša Čakarun, ravnateljicu Informativnog medijskog servisa zbog kojeg se hrvatsku vladu i proziva po Bruxellesu. Između ostalog, ona je godinama u sukobu interesa i zato što je njezin suprug Željko Čakarun načelnik Sigurnosno-obavještajne agencije Zagreb Centar.
Bivšeg v. d. ravnatelja Renata Kunića Šveb je imenovao osobom zaduženom za nadzor provođenja covid-mjera pa Prisavljem kruži vic kako je riječ o najbolje plaćenom covid-redaru u Hrvatskoj
Na pitanje zašto je Periša Čakarun zasad ostala na svojoj poziciji, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kaže: “Mogu odgovoriti samo protupitanjem: ako se vladajućima sviđa da u programu HRT-a gledaju snimke mrtve žene koju je ubio njezin suprug u Splitu, ako ne smeta što se jedna strašna tragedija, koja se dogodila na dočeku 2021. u Posušju u susjednoj BiH, kada se ugušilo devetero mladih, objavljuje u 32. minuti Dnevnika, ako im je super da se cenzuriraju ključni događaji, da se ministar vanjskih poslova potpisuje kao James Bond, da Bad Blue Boys dolaze prosvjedovati pred zgradu HRT-a jer urednici ‘Otvorenog’ svjesno relativiziraju ulogu Zdravka Mamića, bjegunca od hrvatskog pravosuđa, vladara hrvatskog nogometa, onda im svima mogu čestitati. Na kraju krajeva, svakoga dana vidimo gafove koji se događaju Informativnom programu HRT-a, a ako je nekome u interesu da takvu osobu ostavi na njegovu čelu, svi bi se morali pitati zašto je tako. Da je nekome doista stalo do tog programa, stavio bi nekoga drugoga na tu funkciju. HRT je oduvijek bio politički plijen stranke na vlasti, ali ono što se događa posljednjih nekoliko godina, to je bez presedana. To je jezivo urušavanje svih profesionalni standarda.”
Komentirajući tezu da Katarina Periša Čakarun uživa zaštitu premijera Plenkovića iako je postavljena za šeficu IMS-a kao Karamarkov kadar, Branko Mijić ističe: “Poznato je da se HDZ-ovi kadrovi vrlo brzo prilagođavaju onome tko postane šef stranke. Tako da su i Karamarkovi kadrovi koji su bili u medijima vrlo brzo prešli na Plenkovićevu stranu, u vladajući tabor, jer je to njihov način opstanka. To su, u svakom slučaju, provjereni kadrovi za HDZ, jer kako su provodili Karamarkovu politiku tako provode i Plenkovićevu, bez pogovora, sve dok je na vlasti. Karamarko je, sjetimo se, bio i šef SOA-e i ministar unutarnjih poslova i on jako dobro zna kako se takve kadrove poput Katarine Periša Čakarun može kontrolirati i tako u javnosti osigurati sliku o sebi kakvu žele. Plenković je to naprosto preuzeo i mislim da nema jedne jedine zamjerke. S obzirom na način na koji rade novinari kojima šefuje Katarina Periša Čakarun, može biti izuzetno zadovoljan.”
Na pitanje uživa li i Ana Milić, kao majka glasnogovornika Vlade, zaštitu premijera, novinarka iz njezine redakcije kaže: “To je sto posto sigurno. Oni se nje neće tako lako odreći. Osim toga, ljudi zaboravljaju da je mozaični program jedan od najvećih programa i da Ana Milić zapravo kontrolira sate i sate dnevnog emitiranja, iz kojih su maknuti mnogi sjajni novinari. Mislim da Šveba sve to ne zanima previše, njemu je jedino stalo do toga da nekako podigne gledanost, koja je pala na niske grane. Jedino ako poraste gledanost i on će porasti u očima onih koji su ga postavili.”
Nacionalovi sugovornici s HRT-a uvjereni su da Katarina Periša Čakarun visoku poziciju duguje svom poltronskom mentalitetu. Jedna od novinarki ovako je to objasnila: “Stranačke boje tu ne igraju ulogu, već jednostavno tko je trenutačno na vlasti. Slavni zagrljaj Tomislava Karamarka, na kojeg se, kao i na Milijana Brkića, svojevremeno voljela pozivati, brzo je zaboravila. I čim je osjetila da su otpisani, promptno ih je zamijenila novim strateškim partnerima. Njezin je mandat potpuna degradacija profesije, a na simboličkoj razini sažet je u jednom jedinom kadru – onom kada ničim izazvana viri u kameru da vidi izgleda li premijer Plenković zabrinuto. U povijest ‘nenovinarstva’ ulazi i čuveno slanje svih pitanja za premijera glasnogovorniku Vlade, uključujući i najavu ‘Gospodine Plenkoviću, dobra večer’. I to uoči intervjua koji je, od svih zaposlenih novinara, zanimljivo, morala odraditi baš ona. Naravno, postavila je redom sva poslana pitanja – bez, nedajbože, potpitanja, da se čovjek ne bi zbunio. Uz takav tretman onoga što bi trebao biti javni, a ne državni servis vladajućih, je li trebala prva otići? Naravno da je! Zašto još nije i hoće li? Upravo ćemo na tome vidjeti stvarnu neovisnost gospodina Šveba, koju sam ističe. Budući da su informativni program ne samo javnost i struka, već i, sjetimo se, gotovi svi kandidati za glavnog ravnatelja proglasili ‘metastazom’, odnosno – najslabijom točkom HRT-a, nije jasno po kojim bi to kriterijima ona mogla ostati dok je gotovo cijelo ravnateljstvo dobilo crveni karton. Bez smjene Katarine Periša Čakarun promjena na Prisavlju neće biti.”
I predsjednik HND-a Hrvoje Zovko slaže se da je u fokusu javnosti informativni program, kao najproblematičniji, te dodaje: “HND osobito zanima status naših kolegica i kolega na HRT-u, a pritom ne mislim samo na novinare. Mislim i na kamermane, realizatore, montažere, spikere. Naime, budući da HRT godinama ima PR iz noćne more i s obzirom na količinu afera koje su se dogodile, stvara se dojam u javnosti da su svi zaposlenici pijani milijunaši, plaćeni novcem pretplatnika. To, naravno, nije točno. HRT još uvijek ima puno kvalitetnih ljudi koji su skromno plaćeni. No ono nad čime bi se svi mi, a osobito Šveb i ljudi koji su sada preuzeli funkcije, trebali zamisliti jest masovni egzodus kvalitetnog kadra s HRT-a. Samo protekle godine otišao je niz ljudi, a u posljednjih pet, šest godina ta je brojka doista zabrinjavajuća. Drugi je problem što su oni koji su ostali i koji su prekaljeni profesionalci – poput Stipe Alfiera, Sanje Mikleušević-Pavić, Maje Sever, Tine Šimurine, Andreje Oreč ili sjajnog sportskog novinara Hrvoja Hrengeka – na marginama i zapravo im se ne dopušta raditi.”
Nacionalov sugovornik iz redakcije mozaičnog programa HRT-a kaže kako ne vjeruje da je Šveb spreman vratiti emisiju “Hrvatska uživo” zbog čijeg se ukidanja svojedobno digla na noge kritična javnost: “Nitko od njih ne može vidjeti Maju Sever. Ona je preglasna i prekritična i zato mole Boga da je ima što manje na ekranu. Šveb do sada nije povukao nikakve konkretne poteze. Zato je i postavio Mariju Nemčić za ravnateljicu Programa HRT-a, da smiri duhove. On zna da ona znao posao, no ne vjerujem da je spreman na neke stvarne rezove i promjene programa.”
Branko Mijić podsjeća na to da je, osim Katarine Periša-Čakarun, na svojoj poziciji ostao i Bruno Kovačević kao glavni urednik svih programa, što pokazuje da stvarne želje za promjenama nema: “Onaj koji doista želi napraviti promjene doveo bi za glavnog urednika i za šefa informativnog programa profesionalce u koje ima povjerenje, jer su to najvažnije funkcije u formiranju programa i percepcije HRT-a u javnosti. Budući da su na tim mjestima ostali isti ljudi, očito je da će ostati i isti program, a mi kao gledatelji koji ga plaćamo preko milijardu i 400 milijuna kuna godišnje, nećemo vidjeti ništa nova. Ta HDZ-ova kontrola informativnog programa svakodnevno bode oči, a to je osobito bilo očito prilikom pregleda najvažnijih događaja u protekloj godini. Za HRT se, naime, uhićenje Gabrijele Žalac, bivše ministrice, jedne od prvih suradnica premijera Plenkovića, nije ni dogodilo. Odnosno, nisu to smatrali posebno bitnim događajem u 2021., što je na jednom malom primjeru dokaz cenzure i autocenzure koja tamo vlada. Uostalom, sama činjenica da na HRT-u i dalje sjedi Kazimir Bačić protiv kojeg se vodi kazneni postupak zbog sumnje da je nosio 50 tisuća eura mita pokojnom gradonačelniku Bandiću, da ima svoj ured i da mu se ništa nije dogodilo, dovoljno govori o tome kako HDZ štiti svoje ljude koji provode njegovu politiku. On će i dalje ostati siva eminencija HRT-a i tu politiku provoditi i dalje.”
‘Mozaični program je jedan od najvećih programa pa Ana Milić, majka glasnogovornika Vlade kontrolira sate i sate dnevnog emitiranja, iz kojih su maknuti mnogi sjajni novinari. Mislim da Šveba sve to ne zanima’ previše
Što se tiče Ane Milić, jedan od novinara redakcije mozaičnog programa kaže: “Iako Marija Nemčić, nova ravnateljica Programa HRT-a, ne može smisliti Anu Milić i sigurno će je pokušati smijeniti, ne znam koliko ona sama o tome odlučuje. U svakom slučaju, Anu Milić bit će teško maknuti. Pred nekoliko članova redakcije izjavila je: ‘Ja se neću dati s tog mjesta – ili će mi morati platiti da odem.’ Zato i sumnjam u to da će se nešto dogoditi, jer nemojte zaboraviti da je Renato Kunić postao zamjenik ravnatelja. Što znači da će vladati iz sjene, a on je nju uvijek štitio, kao i Bruno Kovačević”, uvjeren je Nacionalov sugovornik.
Ono što mnogi smatraju dobrom Švebovom odlukom upravo je imenovanje Marije Nemčić na poziciju glavne ravnateljice Programa HRT-a. Nacionalov sugovornik s HRT-a potvrdio je da je njezino imenovanje dočekano s velikim odobravanjem među zaposlenicima: “Marija Nemčić sigurno je jedna od najboljih i najsposobnijih HRT-ovih urednica ikada i to joj ne mogu osporiti ni oni kojima nije favorit. Veliku joj je potporu dalo i kreativno osoblje na izjašnjavanju. I to ne prvi put, jer uživa povjerenje koje je zaslužila svojim radom. Ona i njezin prethodnik Renato Kunić teško da mogu stati u istu rečenicu. Njeno je imenovanje donijelo – točnije, vratilo – nadu da se negativni trendovi mogu preokrenuti. Jedna je od onih koji su u karijeri doživjeli mnogobrojne smjene. I ta činjenica govori da nema običaj ‘vezivati konja gdje joj gazda kaže’. No sve navedeno nosi i velika očekivanja. Tek treba vidjeti hoće li ih i u kojoj mjeri ispuniti. Tek je imenovana i treba joj dati vremena.”
Slično razmišlja i Hrvoje Zovko: “Marija Nemčić je, bez sumnje, najiskusnija među svim novoimenovanim ravnateljima poslovnih jedinica, provela je preko tri desetljeća na Hrvatskoj televiziji, više puta bila je na vodećim funkcijama. Ona je sigurno osoba koja o programu najviše zna i ima najbolji uvid u to što se događa na HTV-u. Vidjet ćemo hoće li joj dopustiti da iskoristi ta svoja znanja.”
Prilikom imenovanja na funkciju glavnog ravnatelja Robert Šveb je najavio da će povući sve tužbe protiv novinara, u čemu je HRT jedno vrijeme držao neslavan rekord u svijetu. Međutim, to se nije dogodilo. Tužba protiv Hrvoja Zovka, bivšeg zaposlenika HRT-a i predsjednika HND-a, nije povučena: “Ono što ja mogu pozdraviti jest da je gospodin Šveb povukao tužbu protiv HND-a i protiv kolegice Sanje Mikleušević-Pavić, predsjednice ogranka HND-a na HRT-u. Međutim, ostala je i dalje tužba protiv mene, teška 250 tisuća kuna. Nažalost, moram reći nažalost, jer iako nisam više zaposlenik HRT-a, najveći dio svoje profesionalne karijere proveo sam tamo, HRT je oborio nekoliko neslavnih rekorda u svijetu. Prošle godine je proglašen najvećim europskim ovisnikom o SLAPP tužbama protiv vlastitih novinara, novinara općenito i drugih medija, a ja sam kao jedan od poznatijih tuženika, imao ‘čast’ preuzeti tu nagradu”, podsjeća Zovko i dodaje: “HRT je jedini javni servis na svijetu – ističem, jedini – koji je tužio nacionalno strukovno udruženje i njegove predsjednike. U jednom trenutku 2019. godine HRT je imao oko 36 tužbi protiv novinara koje su bile ‘teške’ preko dva milijuna i 250 tisuća kuna. Iako su u međuvremenu postignute nagodbe i većina tih tužbi je povučena, poanta svega toga bila je zastrašivanje novinara i medija. Potpisnik svih tih tužbi bio je bivši stanovnik Remetinca Kazimir Bačić, koji je kao bivši glavni ravnatelj HRT-a uhvaćen kako nosi 50 tisuća eura mita za pokojnog gradonačelnika Bandića. Trebam li posebno podsjećati da je on nakon boravka u zatvoru vraćen na HRT gdje ga je čekalo drugo, ali jednako dobro plaćeno radno mjesto. Treba istaknuti i da su se tim istim javnim novcem plaćali vanjski odvjetnički uredi.”
Branko Mijić također je ukazao na apsurdnost te situacije: “Doista, bit će vrlo zanimljivo to suđenje Hrvoju Zovku – koji je kao predsjednik HND-a optužen za nanošenje štete ugledu i časti HRT-a – na kojem će svjedočiti Kazimir Bačić. Baš me zanima kako će to izgledati kada će čast i ugled kuće braniti čovjek uhvaćen kako nosi torbu para kao mito pokojnom gradonačelniku. Je li to ta nova medijska politika ili Ionescove stolice koje bi Ministarstvo kulture trebalo postavljati?”
Nacionalov izvor s HRT-a ogorčen je razvojem događaja: “Kazimir Bačić na svoj je način slika i prilika stanja na HRT-u, ali i u zemlji. Jer gdje bi drugdje ravnatelj javnog servisa osumnjičen za trgovinu utjecajem, za boravka u istražnom zatvoru bio na neplaćenom dopustu, a potom se vratio na radno mjesto, dobio sobu i debeli koeficijent. Nije poznato ni što on uopće radi. Naravno, sve to na račun TV pretplatnika. To što nije dobio trenutni otkaz, a kamoli tužbu za štetu ugledu i časti, za razliku od Hrvoja Zovka, govori o strukturama koje mu ‘drže glavu iznad vode’. Pitanje je zašto on, za razliku od Hrvoja Zovka, nije dobio otkaz, a time i priliku da na sudu dokazuje svoju nevinost.”
‘Potpisnik svih tužbi protiv novinara bio je bivši stanovnik Remetinca Kazimir Bačić, koji je kao bivši glavni ravnatelj HRT-a uhvaćen kako nosi 50 tisuća eura mita za pokojnog gradonačelnika Bandića’
Iako je smijenjen s funkcije, dosadašnji ravnatelj Poslovne jedinice Poslovanje Mislav Stipić, upleten u brojne afere na HRT-u i optužen za seksualno uznemiravanje novinarki, nije dobio otkaz, već je kao i Damir Novinić, dosadašnji ravnatelj Poslovne jedinice Produkcija, premješten na jednako dobro plaćeno radno mjesto. Na pitanje nisu li Damir Novinić i Mislav Stipić, vječne sive eminencije svih uprava HRT-a, do sada nanijeli dovoljno štete ugledu HRT-a da su zaslužili otkaz, Branko Mijić odgovara:
“Mislim da bi to bilo odlično pitanje za Roberta Šveba. Osobito nakon što je i saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije zatražio osnivanje saborskog povjerenstva koje bi provelo neovisnu istragu tih optužbi protiv Mislava Stipića za seksualno uznemiravanje novinarki. Svuda u svijetu takvim se slučajevima posvećuje posebna pažnja, no valjda je jedino u Hrvatskoj vladajuća većina u Saboru odbila takav prijedlog. Dakle, organizacija štiti svoje ljude i ne dopušta da propadnu bez padobrana. Kada kažem organizacija, mislim, dakako, na HDZ. Možda će takve pojedince maknuti s nekih vidljivih funkcija, ali će ostati u sustavu.”
Komentirajući tezu da je na premijera Plenkovića ipak izvršen neki pritisak iz Europske unije kako bi maknuo šapu s HRT-a, Hrvoje Zovko kaže: “Vjerujem da je premijer primio na znanje brojne međunarodne kritike i da mu nije svejedno. Na kraju krajeva, prvi put u pet godina sastao se s vodstvom HND-a i Europske federacije novinara, prilikom održavanja godišnje skupštine EFJ-a u Zagrebu prošloga listopada. Na sastanku smo bili kolegica Maja Sever i ja i stekao sam dojam da premijeru ne bi bilo drago da i u sljedećim godinama Hrvatska bude jedna od europskih tema zbog stanja u medijima i da mu se to stalno spočitava. Uostalom, upravo je HND internacionalizirao problem brojnih tužbi protiv novinara, osobito onih koje je pokrenuo HRT. Hrvatska je u tom smislu prepoznata kao najproblematičnija zemlja EU-a. Nijednom građaninu ove zemlje nije potreban takav HRT.”
Branko Mijić nije tako optimističan: “Mislim da premijeru Plenkoviću nimalo ne smetaju kritike međunarodnih institucija zato što on u svojoj biti nije demokrat i nije demokratski nastrojen prema novinarima i medijima. On je u biti Orbán u malom, a najsličniji u njegovoj političkoj obitelji europskih pučana mu je trenutačno Janez Janša, koji u Sloveniji radi slične stvari. Tome u prilog ide činjenica da pet godina nije želio primiti nijednog predstavnika Hrvatskog novinarskog društva unatoč tome što je bilo jako puno problema, osobito onih vezanih uz SLAPP tužbe. Prvi put je primio izaslanstvo HND-a i Sindikata novinara kada je u Zagrebu održana godišnja skupština Europske federacije novinara, zato što se na otvaranju te skupštine pojavio predsjednik Republike Zoran Milanović. Plenkovićeva igra s medijima je dvostruka i nije iskrena, kao što nije ni izvršiteljica njegovih naloga, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, čije bi se djelovanje moglo definirati onom starom dubrovačkom ‘Sa svakim lijepo, ni s kim iskreno’. Razlika između Nine Obuljen Koržinek i Zlatka Hasanbegovića je samo u tome što je Hasanbegović bio transparentniji u svojim stavovima. On je svoj desni nacionalistički radikalizam iskreno pokazivao i nije se ni trudio to sakriti. Stvari je rješavao prijekim sudom, dok su za mandata Obuljen Koržinek mediji osuđeni na lagano umiranje. Osim toga, kada smo čuli neku relevantnu reakciju ministrice na napade i prijetnje upućene medijima?”
Hrvoje Zovko zaključno je komentirao vjeruje li da je premijer Robertu Švebu, novom glavnom ravnatelju HRT-a, ipak dao otvorene ruke: “Vrlo brzo ćemo saznati. Ako povuče sve tužbe i ako dođe do promjene u informativnom programu, to će puno o tome govoriti.”
Komentari