Petar Milat, direktor Human Rights Film Festivala (HRFF), koji se otvara u nedjelju, 2. prosinca u kinu Europa, rekao je da će ovogodišnju temu, “Pobunjena želja”,  kroz različite programe obraditi ne samo na način da reagiraju na aktualna društvena pitanja, nego i da u diskusijama ponude nešto novo.

“Festival smo ove godine nazvali pomalo enigmatično, interesirale su nas teme vezane od pojave #metoo pokreta, kojom se posebice bavilo u filmskom svijetu, ali i uz sve ono što doživljavamo u Hrvatskoj, Istočnoj Europi, pa na žalost i u čitavoj Europi – sužavanja svih prava LGBT zajednice, pitanja pobačaja”, rekao je Milat.

Milat kaže da na aktualne teme nisu željeli samo reagirati, već dati svoj odgovor i komentar. “Kroz kulturne programe možemo ponuditi i nove stvari u diskusiji koja je poprilično rovovska i za koju nam se čini kao da nema pomaka, da se zna kakve su pozicije”, ustvrdio je, najavivši ovogodišnje, 16. izdanje festivala, koje će se od 2. do 9. prosinca u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac te brojnim drugim lokacijama, a od 6. do 9. prosinca u riječkom Art-kinu Croatia.

Pod zajedničkim nazivnikom ‘pobunjene želje’ u filmskom i razgovornom programu htjeli su spojiti različite teme, od #metoo pokreta do prava seksualnih manjina i žena. “Tom temom se i opisuje što se dogodilo od diskusija s kraja šezdesetih, od 1968. godine, pa i kasnije, sedamdesetih i osamdesetih, od svih tih rasprava o emancipaciji, i seksualnosti, pa i tome što znači obitelj, je li ona poželjna kao društveni model”, napomenuo je Milat.

Zadovoljan je što je HRFF postigao svojevrsnu rodnu ravnopravnost u programu, što inače baš i nije slučaj na filmskim festivalima. “Imamo veliki broj autorica, a dva naslova koja su nas možda i navela da idemo drugačijim putem su ‘Ne diraj!’ prvijenac pobjednice Berlinskog filmskog festivala, Adine Pintilie, koji jako pun stvari dovodi u pitanje, te ‘Misija – duboki svemir’, prvi engleski film Claire Denis, koji s Robertom Pattinsonom i Juliette Binoche u glavnim ulogama propituje granice i ulazi u sferu znanstvene fantastike”, rekao je.

Među ostalim, na festivalu će se prikazati dva filma predstavnika tzv. “slow cinema” struje, libanonski “Yara” Abbasa Fahdela i “Prekasno da umreš mlad” dvostruke pobjednice festivala u Rotterdamu, Čileanke Dominge Sotomayor.

Tu su i film Sergeja Loznice “Dan pobjede” o proslavi pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom, posthumni dokumentarni film ove godine preminulog redatelja Claudea Lanzmana “Četiri sestre”, svojevrstan nastavak autorovog monumentalnog opusa o holokaustu.

Redateljica Jane Magnusson predstavlja film “Bergman – godina života”, zadržavši svoj fokus na kultnom i nikad dovoljno istraženog redatelju, Ingmaru Bergmanu te najnoviji film tajvanskog redatelja Tsai Ming-lianga “Tvoje lice”.

Kinotečni program Human Rights Film Festivala predstavlja kultni dokumentarac belgijske autorice Chantal Akerman “News from Home” (1977) o njenom njujorškom životu sedamdesetih godina, a poseban izazov bit će epski, četrnaest sati dug film argentinskog redatelja Mariana Llinása “Cvijet” koji je nastajao punih deset godina, a prikazuje se zadnja četiri festivalska dana.

Hrvatski autori čuvali premijere za HRFF

Filmski program uključuje četrdesetak igranih i dokumentarnih naslova, među kojima je značajan broj autora i autorica iz Hrvatske i regije.

“Sretni smo što su domaći autori ove godine čekali s hrvatskim premijerama svojih filmova upravo za Human Rights Film Festival”, ističe Milat.

Jedan od njih je Damir Čućić s filmom “Ljetnikovac” za koji Milat kaže da je zasigurno najposebniji, ne samo hrvatski nego i regionalni film u posljednje vrijeme. To je priča o slijepom snimatelju dokumentarnih radiodrama koji poziva protagoniste svojih radova da mu se pridruže u hotelu na osami izvan sezone, na putovanju kroz prošlost.

Hrvatski film i otvara festival – dokumentarac “Na vodi” Gorana Devića, koji prateći rijeku koja teče kroz središte Siska, portretira rodni grad. “Dević nam dolazi nakon nedavno održanog festivala u Leipzigu, gdje je njegov film, nastavak svojevrsne opsesije Siskom, imao svjetsku premijeru i osvojio posebno priznanje međunarodnog glavnog žirija”, napomenuo je Milat.

“I prije nego što je završio taj film znao je da će imati hrvatsku premijeru na našem festivalu, što nam je posebno drago  jer je on jedan od najstalnijih gledatelja i posjetielja HRFF-a i osoba s kojom najčešće razgovaramo o programu i filmovima koje prikazujemo”, dodao je.

Na večer otvorenja festivala, nakon Devićevog filma prikazat će se “Kaleidoskop” Jean-Luca Godarda, kolažni esej o stanju svijeta danas, kojim legendarni redatelj nastavlja svoje ontološko istraživanje povijesti pokretne slike.

“Uvijek nam je čast pokazati neki novi Godardov film, što je stariji to je radikalniji, a filmovi su mu sve hermetičniji i radi sve veća istraživanja”, ustvrdio je.

Milat kaže kako se za sam početak festivala ostvario “fini balans između nečega što je vrlo uzemljeno u Hrvatsku danas i nečega što je filmska poema”.

Nove će filmove predstaviti Ana Hušman (Soba za dan), Igor Bezinović (višestruko nagrađivani Lovettovi) te debitantica Nikolina Bogdanović (Mjesto odakle vam pišem pisma).

Od regionalnih autora filmove će prikazati crnogorski redatelj Ivan Salatić čiji je debitantski film “Ti imaš noć” premijerno prikazan na ovogodišnjoj venecijanskoj Mostri, te cijenjeni dokumentarist Želimir Žilnik, s hrvatskom premijerom filma “Najljepša zemlja na svijetu”.

Pussy Riot u Zagrebu predstavlja svoj najnoviji performans

Ruski aktivističko-umjetnički kolektiv Pussy Riot, koji je svjetsku slavu stekao nakon snimanja spota za pjesmu “Punk prayer: Mother of God Drive Putin Away” u Katedrali Krista Spasitelja u Moskvi nakon čega su tri članice završile u zatvoru, u Zagrebu će 3. prosinca premijerno predstaviti svoj novi glazbeno-kazališni performans “Riot  Days”, u potpuno novom aranžmanu i s novim postavom.

Milat kaže kako postoji veliki interes za Pussy Riot, rasprodane su ulaznice za prvi nastup, pa će se organizirati još jedan. “Zanimaju se mediji, publika, ali i ‘organi reda’, pitaju nas je li to prosvjed protiv Putina, hoće li se umjetnice skidati”, dodaje.

Kako će točno performans izgledati još se ne zna. “Bit će to nešto sasvim novo, oni su bili zainteresirani nastupiti na festivalu koji se održava pod ‘pobunjeničkom’ temom, ali žele i predstaviti novi materijal”, rekao je.

Milat kaže kako je Pussy Riot metafora za propitivanje i granica autoriteta i novih autoritarnih režima koji postoje svugdje, od Rusije do Brazila, pa mu je drago da će festival imati komentar i na takvu situaciju.

Iako Pussy Riot prvi put nastupa u Hrvatskoj, većina Hrvata već se susrela s njihovim izričajem i pokušajem da skrenu pažnju na represivnost Putinovog režima – kada su jedan ‘policajac’ i četiri ‘policajke ‘ utrčali na teren tijekom drugog poluvremena finalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva između Francuske i Hrvatske.

“U početku nikome ništa nije bilo jasno. Nogometni reprezentativci reagirali su sukladno stanju na terenu: dobro raspoloženi Kylian Mbappé je s policajkom koja je prekinula meč razmijenio high five pozdrav, dok je živčani Dejan Lovren počeo agresivno naguravati mladića odjevenog u policijsku uniformu u želji da se prekinuti meč što prije nastavi. Zlobnici bi čak išli toliko daleko te bi sugerirali kako reakcije nogometaša relativno vjerno oslikavaju stav tih država o protestu kao umjetničkoj formi”, podsjeća se u najavi performansa na stranicama festivala.

To je i jedini program za koji se plaća ulaznica, a dio prihoda namijenjen je Zakladi Solidarna u fond za ad hoc inicijative za promociju i zaštitu reproduktivnih prava žena.

Popratni program s Revijom malih književnosti

Kao najvažniji segment popratnog programa Festivala najavljuje se Revija malih književnosti,  u suradnji s književnim klubom Booksa predstavlja zemlje Magreba, kroz pitanja vezana uz slobodu izražavanja, slobodu (odabira) identiteta, i ekspresije ne-normativnih praksi ljubavi, žudnje i želje.

Po Milatovim riječima, bit će zanimljivo sagledati te zemlje za razliku uobičajene percepcije kao mjesta odakle dolaze izbjeglice, mladi tamnoputi muškarci koji napadaju Europljanke.

Iz teorijskog dijela izdvojio je i Školu neophodnoga znanja koja neka pitanja obrađuje hermetičnije i radikalnije. “Bit će to dosta provokativno propitivanje roda, a razgovore će popratiti publikacije koje govore svemu onome što se danas u Europi dovodi u pitanje”, ustvrdio je.

Među ostalim, održat će se razgovori o prostituciji i trgovanju ženama, o građanskim inicijativama, Eleanor Roosevelt i 70 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, demokraciji u doba Facebooka, stanju obiteljskih prava za LGBT osobe.

Festival će se održati u Kinu Europa, Kinu Tuškanac, Art-kinu Croatia, multimedijalom klubu MAMA Zagreb, Klubu Močvara, Booksi, Galeriji Nova, Centru za integraciju izbjeglica Dubrava, Klasičnoj Gimnaziji Zagreb, Medijateci francuskog instituta.

Organizatori Festivala su Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture.