Human Rights Film Festival, koji počinje u ponedjeljak, 4. prosinca u zagrebačkom kinu Europa, u fokusu svog 15. izdanja ima program Sjedinjene Države Levanta koji je, kako je rekao direktor festivala Petar Milat za Hinu, odabran nakon teme izbjegličke krize s prošlih izdanja, kao njezin svojevrsni nastavak, ali i analiza aktualnih događanja na Bliskom Istoku, kao i SAD-u pod Donaldom Trumpom.

“Već smo se u ranim pripremama za ovogodišnji festival odlučili da ćemo se, nakon tema izbjegličke krize, baviti Bliskim istokom kao generatorom krize, pa smo u partnerstvu s književnim klubom Booksa i njihovom Revijom malih književnosti odlučili pozvati u Zagreb čitav niz mlađih, posebno bliskoistočnih književnika i intelektualaca iz zemalja drevnog Levanta, Sirije, Libanona, Palestine, Jordana”, rekao je Milat.

Prvotna ideja uskoro se proširila i na američko područje. “Tijekom ove, prve godine predsjedavanja Donalda Trumpa primijetili smo nevjerojatan broj naslova američkog nezavisnog filma koji se bave SAD-om na kritičan i relevantan način, pa smo shvatili da bi sve to bilo dobro udružiti”, objasnio je.

Milat kaže kako se festivalskim programom željelo, s jedne strane, pokazati ono o čemu se uvijek iznova pitamo kada je riječ o Bliskom istoku – kako je uopće moguća takva razina mržnje i terorizma, a s druge strane, dodao je, spojiti te teme sa svim začudnim i pogubnim stvarima koje se događaju u SAD-u otkad je Trump predsjednik.

“Uzimajući zemljopis u obzir napravili smo naslov Sjedinjene Države Levanta za program u kojemu je veliki fokus na književnosti i intelektualnoj sceni bliskoistočnih zemalja, na naslove koji se tiču fenomena Islamske države, ali čitav segment suvremenog američkog filma”, dodao je.

Milat smatra kako je, za razliku od dokumentarnog, igrani film ove godine podbacio, što im je išlo na ruku pri sastavljanju programa. “Dokumentarna sekcija bila je iznimno jaka, pa smo u tim okolnostima imali sreću dobiti niz vrijednih naslova za festival”, napomenuo je.

U programu i “dokumentarac o kojemu se govori”

Kao “dokumentarac o kojemu se govori” Milat najavljuje “Rizik” novi uradak Laure Poitras, koja se proslavila Oscarom nagrađenim filmom “CitizenFour” o Edwardu Snowdenu, najpoznatijem američkom zviždaču i bivšem zaposleniku CIA-e.

U novom se filmu Poitras bavi drugim poznatim zviždačem, Jullianom Assangeom u filmu kojega je, napominje Milat, nakon premijere u Cannesu zbog etikete kontroverznosti autorica dijelom revidirala.

Poitras donosi filmski portret osnivača WikiLeaksa, sniman šest godina tijekom kojih je autorica prošla kroz razne faze percepcije Assangea – od gorljive podržavateljice njegova lika i djelovanja do autsajderice protjerane iz WikiLeaksa.

Među filmovima iz središnjeg tematskog programa su i dva s pričama iz Levanta – “Grad duhova”, novi film Matthewa Heinemana, poznatog hrvatskoj publici po “Zemlji kartela” te “Bez zaklona” Zaradashta Ahmeda.

Nagrađivani “Grad duhova” prati hrabre amatere i novinare iz srca tzv. Islamske države koji riskiraju živote da bi svijet saznao o zločinima fundamentalista, a koji su se udružili nakon okupacije ISIS-a 2014. godine, dok “Bez zaklona”, koji je proglašen najboljim dugometražnim dokumentarcem prošlogodišnjeg festivala IDFA, prikazuje medicinskog brata u bolnici u Jawali, dijelu u središnjem Iraku nazvanom ‘trokut smrti’, koji je ondje radio od kada je američka vojska napustila zemlju 2011. do dolaska ISIS-a.

Festival otvara “Jedna čudesna žena” o transrodnim osobama

Iz igrane sekcije, Milat izdvaja čileanski film “Jedna čudesna žena” Sebastiana Lelia koji otvara ovogodišnje, 15. izdanje HRFF-a, “divnu melodramu i veliku ljubavnu priču”.

“Film se veže uz pitanje diskriminacije transrodnih osoba u Čileu koji je tek nedavno malo liberalizirao svoje obiteljsko pravo, a i u zemlji u kojoj živimo ta se vrsta prava želi ponovno ograničiti”, istaknuo je Milat, objasnivši kako je prikazivanje tog filma i “jak znak” s njihove strane koliko je organizatorima festivala stalo do te teme i što o njoj misle.

Taj napeti triler prati trasnrodnu ženu čije žalovanje za izgubljenim ljubavnikom na svakom koraku prekidaju i onemogućuju institucionalne i pojedinačne predrasude. Na ovogodišnjem Berlinaleu osvojio je Srebrnog medvjeda za najbolji scenarij te nagradu Teddy koja se dodjeljuje filmu koji na najbolji promiče LGBT tematiku. “Jedna čudesna žena” je i čileanski kandidat za nagradu Oscar.

Prikazat će se i dva filma nezavisne američke produkcije koji se događaju u Brooklynu.

Jedan od njih je “Štakori s plaže” Elize Hittman, priča o tinejdžeru koji provodi dane eksperimentirajući s drogama i komunicirajući sa starijim muškarcima preko interneta, opisuje se kao “atmosferična drama u kojoj se odvija tjeskoba, napeto iščekivanje događaja, vatrometa na noćnom nebu koji će baciti svjetlo na ono što se skriva u tami”.

Drugi, s kojim festival završava nakon sedam dana, je “Sedmoga dana” legendarnog indie-redatelja Jima McKaya, producenta poznatog po televizijskim serijama, koji se filmu vratio nakon desetogodišnje stanke.

Kroz priču o meksičkim emigrantima koji žive između nade u ostvarenje američkog sna i teške radne svakodnevice, film propituje treba li ‘sedmog dana’ u tjednu, nedjeljom, raditi ili se odmarati.

McKay, kao dugogodišnji Brooklynac, priču donosi iznutra, “ne pretvarajući se da pripada siromašnoj etničkoj demimondi koju prikazuje, već utkivajući njihove živote u film s iskrenom empatijom”.

Festival donosi i filmove autora koji kroz svoja izdanja nastoji kontinuirano pratiti – kao posveta prerano preminulom austrijskom redatelju Michaelu Glawoggeru posthumno će se prikazati njegov film “Bez naslova”, kojega je dovršila montažerka Monika Willi na temelju snimljenih materijala i zapisa iz redateljeva dnevnika.

Glawogger je krajem 2013. započeo snimanje tog eksperimentalnog dokumentarnog projekta, uputivši se, uz snimatelja Attilu Boa i majstora zvuka Mauela Sieberta, na jednogodišnje putovanje svijetom s ciljem da zabilježe vlastita iskustva bez očekivanja i zadanih tema. Na žalost, nakon nekoliko mjeseci naglo je u Liberiji preminuo od malarije.

U programu su i dva filma koja se bave temom suočavanja s prošlošću – “Mrtvi narod” rumunjskog autora Radua Judea i “Adrianina pogodba” Lissete Orozco.

Judeov dokumentarac esejističko je nizanje povijesnih materijala njegove domovine tijekom turbulentnog perioda od 1937. do 1946., dok je prvijenac Lissette Orozco, snažan i intimni portret autoričine obitelj u kojem otkriva kako je njezina najdraža teta radila za čileanskog diktatora Pinocheta i njegovu tajnu policiju.

Među četrdesetak filmova ovogodišnjeg festivala bit će i dvije premijere hrvatskih filmova – “Vremenske bombe” Gorana Sergeja Pristaša i kolektiva BADco. i “Dobri domaćini” Andreja Korovljeva.

“Kako nismo najveći festival u Hrvatskoj, domaći autori najčešće čuvaju premijere svojih filmova za ZagrebDox ili Pula Film Festival, pa smo tim sretniji što imamo mogućnost prvi prikazati dva nova filma hrvatskih redatelja”, ustvrdio je Milat.

Festival donosi i eksperimentalne dokumentarce – koredatelji kultnog “Levijatana” Verena Paravel i Lucien Castaing-Taylor u filmu “Caniba” istražuju svijet Isseija Sagawe, zloglasnog japanskog kanibala, dok J.P. Sniadecki u suradnji s kanadskim umjetnikom Joshuom Bonnettom u filmu “El mar la mar” na iznimno poetičan način pristupaju temi meksičkih imigranata.

“Rečenice iz fantazije” je eksperimentalni film banjalučkog redatelja Daneta Komljena, u čijem su središtu muškarac i žena koji igraju igru riječi, a u sklopu tog dijela programa je i mini retrospektiva s pet filmova argentinskog redatelja Jonathana Perela.

Teorijski dio od jutarnjih do kasnovečernjih sati

Milat ističe kako je ove godine teorijski dio, s obzirom na brojna aktualna događanja u svijetu, narastao do cjelodnevnog programa. “To nam je važno jer se o temama kao što je kriza na Bliskom istoku puno govori, ali jako malo kaže, i to jako malo pametno. Zato smo ostavili puno prostora i vremena našim gostima za taj dio”, ustvrdio je Milat.

Sjedinjene Države Levanta zajednički je program Revije malih književnosti i Human Rights Film Festivala, a održat će se u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku i Vukovaru.

Samim naslovom organizatori festivala apostrofiraju da živimo u vremenu krize u kojoj su politike najmoćnijih država, poput SAD-a pod Trumpom, postale jednako promašene i rušilačke kao i višedesetljetna zbivanja na Bliskome Istoku, odnosno kao fenomen tzv. Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

Zato im je želja ‘zagrepsti’ ispod konteksta nametnutog medijsko-političkim i vojno-industrijskim kompleksom, kao i pojma Bliskoistočna kriza, kojim se pokušava sakriti globalni sustav kontrole moći i upravljanja materijalnim, kulturnim, ideološkim i političkim resursima.

Program će predstaviti mlade autore koji svojim književnim, filmskim, teorijskim i aktivističkim jezikom na originalan i autorski prepoznatljiv način konceptualiziraju ‘suvremenost’ Levanta i Amerike, ali i svega onoga između, najavljeno je.

Temi suvremenog političkog, društvenog i kulturnog odnosa pristupit će se kroz razgovore s politolozima, književnicima i aktivistima, putem književnih tekstova i filmova.

Revija malih književnosti prvi put predstavlja djela na arapskom jeziku šestero pisaca iz Sirije, Libanona, Jordana i Palestine, a selektorica je profesorica arapske književnosti i kulture s Američkog sveučilišta u Bejrutu, Zeina G. Halabi.

U popratnom programu nastavlja se i višegodišnja suradnja s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja se i ove godine odvija u obliku Akademije Saharov.

Tu su i blok “Pristup zdravlju – pravo ili milost?” s brojnim gostima i projekcijama, koji organizira Zaklada Solidarna te dva predavanja Fawwaza Traboulsija, izvanrednog profesora povijesti i političkih znanosti s Libanonsko-američkog sveučilišta u Bejrutu.

Human Rights Film Festival održat će se od 4. do 10. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 6. do 10. prosinca 2017. u riječkom Art-kinu Croatia.

Festival je pokrenut 2002. s ciljem promicanja kulture ljudskih prava, a organiziraju ga Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture “URK”.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja je besplatan.