Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja predstavio je u Zakon o obiteljskom dodatku i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se nastoji ublažiti siromaštvo umirovljenika i povećati zaštita te ugrožene skupine građana.

„Strategija borbe protiv siromaštva je mrtvo slovo na papiru, ne zna s koje pozicije se polazi, gdje se želi doći, niti ima akcijskih planova i mjera pa se sada ad hoc nude rješenja za vrijeme krize. Da imamo aktivnu strategiju borbe protiv siromaštva, onda bi i u ovim uvjetima pandemije naši građani bili više zaštićeni“, rekao je Hrelja na konferenciji za novinare.

HSU želi rješavati problem siromaštva umirovljenika, posebno starijih žena jer se onima starijima od 65 godina koje žive same rizik od siromaštva povećao na 48 posto za vrijeme provođenja ili neprovođenja ove planirane strategije, istaknuo je.

Hrelja je rekao i kako nije manje važan problem obezvrjeđivanja uplata doprinosa jer se, dodao je, svima žele dati mirovine, a najmanje onima koji su desetljećima zajednički, obiteljski uredno uplaćivali doprinose sa svoje pune plaće.

„Prihvaćanjem naših prijedloga uvažavaju se dvije bitne stvari – obitelj, odnosno bračna zajednica koja se često ističe kao temelj društva i uplata doprinosa kroz godine mirovinskog staža, čime se stvara temelj za ostvarivanja prava na visinu mirovine“, objasnio je.

U ovom trenutku imamo situaciju da udovac ili udovica osim mirovine – ili svoje ili 70 posto umrloga – nema nikakvih drugih prava nego pravo potonuća u siromaštvo bez obzira na godine i desetljeća zajedničkih uplata doprinosa u mirovinski sustav. Da su to uplaćivali u drugi ili treći mirovinski stup, čekao bi ih neki novac i imali bi neku korist, no u prvom stupu imaju samo ovu mogućnost izbora – ili svoju mirovinu ili 70 posto umrloga bračnog druga, opisao je Hrelja probleme umirovljenika.

HSU: Uz mirovinu i dodatak od 50 posto osobne mirovine umrloga

„Naš prijedlog je da korisnik osobne mirovine, udovica ili udovac, može uz svoju mirovinu ostvariti i dodatak u visini do 50 posto od svote osobne mirovine umrloga, bilo da je bračni ili izvabračni drug, uz maksimalni propisani cenzus ukupnih mirovinskih primanja“, rekao je.

Dodao je kako je procjena da bi za provedbu tog zakona za 2021. trebali milijardu kuna, a 2022. godine oko 1,2 milijarde.

Mogućnost da se uz osnovnu mirovinu dobije i dodatak ne bi bio hrvatski presedan, nego implementacija instituta koji odavno postoji u većini europskih zemalja, i time bi se slijedila pravedna praksa koja poštuje minuli rad, uplatu doprinosa kroz desetljeća rada i zaštita svojih građana od siromaštva.

Ova država je u svojem Ustavu zapisala da je socijalno pravedna država, a obezvrjeđivanjem uplata doprinosa radi se socijalna nepravda, istaknuo je.

„Što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju, želimo da umjesto 70 posto mirovine preminuloga taj iznos bude 80 posto jer znamo da je razlika u mirovinama muškaraca i žena oko 700 kuna u prosječnim starosnim mirovinama i ovime bi se taj razlika bitno smanjila“, objasnio je Hrelja uz napomenu da se time koristi 90 posto žena i time bi se povećala njihova zaštita od siromaštva.

Procjena za provedbu u 2021. godini je 500 milijuna kuna, a u 2022. godini 515 milijuna kuna.

„Nemojte me pitati gdje naći sredstva. Pitajte one koji su 30 godina ove države obezvrjeđivali zajedničku uplatu doprinosa bračnih partnera i davali nekome mirovine koje nisu pokrivene uplatama doprinosa kroz godine. Pri tome isključujem najniže mirovine, ali optužujem sve one koji su sustavno uništavali sustav mirovinskog osiguranja, gdje osnovni postulat mora biti da koliko sam uplaćivao kroz godine, to mora na neki način odgovarati povratu sredstava mirovina, uključujući zajedničke obiteljske uplate doprinosa“, zaključio je Hrelja.

Poručio je da se to mora učiniti jer je Hrvatska socijalna država i mora primijeniti sustavnu borbu protiv siromaštva, bez obzira na pandemiju koronavirusa.