Hrelja zadovoljan: Evo tko sve ima sto eura veću mirovinu

Autor:

31.01.2024., Zagreb - Nakon izlaganja zastupnickih stajalista Sabor 21. sjednicu nastavlja raspravom o prijedlogu odluke o imenovanju Ivana Turudica Glavnim drzavnom odvjetnikom.
 Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Godinu dana od uvođenja mirovinske reforme, saborski zastupnik Silvano Hrelja projekt isplate dijela obiteljske mirovine uz osobnu ocijenio je potpuno uspješnim jer preko 100.000 korisnika, uglavnom žena, ima mirovine uvećane za oko 100 eura.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) od 1. siječnja 2023. po prvi put je u hrvatsko mirovinsko zakonodavstvo uvedena mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne mirovine, ako je to za korisnika povoljnije od samog korištenja obiteljske mirovine. Također, od istog dana sve obiteljske mirovine povećane su za deset posto.

„S velikim zadovoljstvom mogu konstatirati da je prvi dio projekta ostvarivanja isplate dijela obiteljske mirovine u potpunosti uspio i sasvim blizu svom završetku, a rezultati se najbolje vide u preko 100.000 korisnika s mirovinom većom u prosjeku za preko 100 eura mjesečno dijela obiteljske mirovine”, istaknuo je Hrelja, inicijator takvog modela povećanja obiteljskih mirovina i političar koji se desetljećima bavi umirovljeničkim temama.

Smanjiti rizik od siromaštva 

Dodao je kako se ne smije zanemariti niti činjenica da prosječna obiteljska mirovina ostvarena prema ZOMO sada iznosi 431 euro bez korisnika prema međunarodnim ugovorima, što je za 24,5 posto više nego prije godinu dana.

„Isto tako, s velikim zadovoljstvom naglašavam da drugi dio projekta traje i trajat će i dalje, budući da odredba o korištenju dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu važi i za sve one koji će to pravo ostvarivati i u budućnosti”, rekao je.

Cilj reforme bio je da se smanji rizik od siromaštva za korisnike starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine koji zbog smrti bračnog ili izvanbračnog druga ostaju bez značajnog dijela prihoda kućanstva.

Prema podacima koje je iznio ovaj tjedan, od početka provedbe Zakona do 29. siječnja 2024., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaprimio je 162.253 zahtjeva vezanih uz ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine.

Broj zaprimljenih zahtjeva u siječnju i veljači 2023. godine kretao se od tri do četiri tisuće zahtjeva dnevno te je postepeno tijekom godine padao, da bi u prosincu lani bilo oko 200 zahtjeva dnevno.

Riješeno 93 posto zahtjeva

Broj zahtjeva u siječnju ove godine kreće se oko 150 dnevno i očekuje se da će približan intenzitet ostati tijekom narednih godina, odnosno očekuje se 30 do 35 tisuća novih zahtjeva godišnje, što je, dodao je Hrelja, zapravo stalan novi posao za zaposlenike HZMO-a.

HZMO je riješio 151.000 zahtjeva, što je 93 posto.

Hrelja je pojasnio kako su najveći broj neriješenih zahtjeva ili vrlo komplicirani slučajevi u kojima je potrebno rekonstruirati dokumentaciju, često uz rješavanje prethodnih statusnih pitanja, primjerice postojanja izvanbračne zajednice o čemu odlučuju sudovi, ili se radi o postupcima primjenom Uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju koji duže traju.

Tako je isplata dijela obiteljske mirovine odobrena za 103.000  korisnika, a prosječna svota dijela obiteljske mirovine je 101 euro, dok su najviše isplaćene mjesečne svote dijela obiteljske mirovine do 400 eura.

Prosječna ukupna bruto mirovina onih korisnika koji su uz osobnu mirovinu ostvarili i dio obiteljske mirovine podignuta je s 483 eura na 584 eura bruto.

Prosječna dob korisnika koji uz osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine je 78 godina i šest mjeseci, a većina korisnika dijela obiteljske mirovine su žene, njih čak 83 posto.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Viki69

prije 11 mjeseci

Hmelja i njegova remekdjela, sebe je dobro unovčio. Sa 40 g.staža imam godišnju mirovinu kao on mjesečnu plaću. Za mene i ostale civilne umirovljenike koji smo sve odradili i uplaćivali u mirovinski fond nitko nije ništa napravio.

Mika Jura

prije 11 mjeseci

Riješite famoznu penalizaciju poslije 65 g. Nisu radnici krivi što su prisilno išli u prije vremenu starosnu mirovinu. Ja sam sa više od 37g. staza i 60g. starosti poslan u prije vremenu starosnu mirovinu sa penalizacijom od 18, 2% i to doživotno. 2015 g. kad su me poterali u prijevremenu starosnu mirovinu penalizacija je iznosila tada 600, 00 i nešto kuna, neznam koliko bi mi sada bila mirovina da da si mi vratili nakon 65g. vjerovatno zanormalan život, a ne ovako da sam prisiljen nadnićari u poznim godinsma da kupim koricu kruha, nako plaćanja svih režija. Sramota, šta se radi od hrvatskih umirovljenika.