Pitali smo građane zašto ne razvrstavaju otpad. Kao glavni razlog naveli su da nemaju uvjete u domaćinstvu, desetak posto prstom je uperilo u lokalnu vlast koja nije stvorila uvjete za razvrstavanje, a 3,2 posto je priznalo da su jednostavno lijeni.

Što građani najviše odvajaju, a što najmanje? Ispitivanje je dalo očekivane rezultate. Stvorili smo naviku odvajati papir, plastiku, metalnu ambalažu i limenke, međutim oko ulja od kuhanja i lijekova se ipak znatno rjeđe potrudimo.

Više od 50 posto Dalmatinaca, oko 50 posto stanovnika središnje i gorske Hrvatske, gotovo 50 posto stanovnika Zagreba i okolice, kao i Slavonije, Baranje i Srijema smatra da gradovi i općine nisu spremni za gospodarenje s otpadom. Sjever Hrvatske, kako kopneni tako i morski, svojim lokalnim upravama dao je bolju ocjenu, onih koji smatraju da gradovi i općine nisu spremni je na Sjevernom Jadranu 38,3 posto, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 27,5.

Učestalost odvoza otpada, tema o kojoj se često raspreda, naročito u Zagrebu u zadnje vrijeme, naišla je ipak na manje kritike. Diljem zemlje mahom je oko 30 posto onih koji smatraju da bi se otpad trebao češće odvoziti.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1400 ispitanika od 17. do 19. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 2,95%, a razina pouzdanosti 95%.

Daleko od razvijenih zemalja

O zbrinjavanju otpada govorili su gostima Dnevnika HTV-a, bivši ministri zaštite okoliša, Mirela Holy i Slaven Dobrović.

Holy je rekla da bi podatak da 40,7 ispitanika na razini cijele Hrvatske odvaja otpad bio relativno dobar pokazatelj da je točan.

“Ispitanici ne daju uvijek točne odgovore, a podaci Eurostata kažu da smo ispod 30 posto. Jako smo daleko u odnosu na razvijene europske zemlje, rekla je.

Dobrović smatra da je razlog što se u Dalmaciji najmanje odvaja otpad to što se ne čini dovoljno.

“Mislim da je 50 do 100 puta veća stopa recikliranja u Međimurju, Osijeku u odnosu na neke gradove na jugu. To je posljedica činjenja i nečinjenja. Ako sjedite kao čelnik lokalne samouprave, kao i vaš komunalac koji ne čini ništa nego odlaže smeće na jednu hrpu kao što se to činilo prije 30 godina – od te tranzicije nema ništa jer ju on mora provesti, kazao je.

“Doista mislim da građani nisu slaba karika. Puno je veća educiranost i informiranost, kao i svjesnost da je potrebno to činiti. Šizofrena situacija je u Hrvatskoj da se uspostavlja sustav odlaganja otpada bez odgovarajuće infrastrukture. Gradovi još nemaju kompostišta i sortirnice, naglasio je.

Holy smatra da je najveći nedostatak što kod nas ne funkcionira sustav.

“Ljudi kod nas često kažu: “to nije naš mentalitet”, istaknula je.