Mediteranska prehrana polako odlazi u zaborav kada govorimo o djeci s područja mediteranske regije kao što je Grčka, Španjolska, Italija i Hrvatska.

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, WHO) djeca u Švedskoj češće konzumiraju ribu, maslinovo ulje i rajčice od one u južnoj Europi, pišu Vitamini.hr.

Tipična mediteranska prehrana karakterizirana je upotrebom maslinovog ulja kao osnovnog izvora masnoće, plave ribe bogate esencijalnim masnim kiselinama, svježim povrćem i voćem te visokovrijednim proteinima sira, jogurta i bijelog mesa peradi.

S druge strane, “zapadnjačka” prehrana je prehrana koju u velikoj mjeri čine zasićene masti, rafinirani šećeri, bogata je natrijem, a siromašna kalijem. Unos svježeg voća i povrća je nizak dok je unos crvenog mesa, mliječnih proizvoda i procesirane hrane vrlo visok. Takva prehrana sve više izmjenjuje i zamjenjuje tradicionalnu mediteransku prehranu.

Podaci WHO-a govore da djeca na jugu Europe konzumiraju malo voća i povrća, dok u svoj organizam unose velike količine gaziranih i slatkih pića, soli, šećera i masti te se nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću.

Na Cipru je tako zabilježen podatak koji govori da je čak 43% dječaka i djevojčica u dobi od devet godina prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. Grčka, Španjolska i Italija također imaju visoke stope od preko 40%. Istraživanjem se za Hrvatsku utvrdilo da 35% djece u toj dobi ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što hrvatsku djecu čini petom najdebljom u Europi.

Zemlje s najnižim stupnjem pretilosti djece su Tadžikistan, Turkmenistan i Kazahstan. Francuska, Norveška, Irska, Latvija i Danska također bilježe niže stope pretilosti u odnosu na mediteranske zemlje.

Mediteranska prehrana ne odnosi se samo na hranu koju konzumirate, već na stil života i uživanje u vremenu s obitelji i prijateljima.

Koje su prednosti mediteranske prehrane za djecu?

Mediteranska prehrana se temelji na voću i povrću. Ovaj pristup osigurava da obroci uključuju važne vitamine i minerale potrebne za održavanje snažnog i zdravog tijela.

Hranjive tvari u voću i povrću neophodne su za pravilan rast i razvoj, posebno za djecu. Nedovoljni unos vitamina i minerala može utjecati na poremećaje u koncentraciji, poremećaje spavanja što posljedično dovodi do osjećaja razdražljivosti i tromosti.

Cjelovite žitarice odličan su izvor prehrambenih vlakana. Vlakna imaju brojne uloge u našem organizmu, uključujući to da pomažu da se duže osjećate sitima, pomažu u održavanju idealne tjelesne mase te smanjenje kolesterola u krvi i manji rizik od razvoja srčanih bolesti.

Zdravije vrste masti, poput jednostrukih i višestruko nezasićenih masti kao što su omega-3 masne kiseline, pomažu u apsorpciji vitamina topivim u mastima koje djeca trebaju za pravilan rast i razvoj. Dobri izvori zdravijih vrsta masti uključuju: maslinovo ulje, chia sjemenke, jaja, plavu ribu poput lososa, lan i orašasto voće.

Mediteranska prehrana podrazumijeva i mnogo plodova mora. Riba sadrži visokokvalitetne i lako probavljive proteine te druge važne hranjive sastojke, poput vitamina D, joda i omega-3 masnih kiselina. Također, smatra se da plodovi mora mogu poboljšati zdravlje srca, zdravlje mozga i vid.