Na osječkoj konferenciji “Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi” raspravljali su potpredsjednik Sektora za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dragan Kovačević, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Anita Sever Koren, predsjednik regije istočna Hrvatska u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) Antun Vrakić, zamjenik predsjednika HPK Mato Brlošić, David Kranjac s Fakulteta agrobiotehničkih znanost u Osijeku te poduzetnik inovator Tvrtko Matijević iz tvrtke Bee Leonitus.

“Teško mi je zamisliti da će EU postati uvoznik hrane”, izjavila je Koren te je istaknula kako će još neko vrijeme stvari ići u smjeru povećanja troškova proizvodnje i rasta cijene hrane.

Matijević pak vjeruje da sve odgovore na krizu može dati mlada generacija. Razlog za brigu je što Europa usamljena kroči ka zelenoj proizvodnji, a “napadaju” je jeftina roba, GMO i slični proizvodi, piše Poslovni.

Skupa hrana vs jeftina

Opravdan je strah hoće li skupa proizvodnja hrane na kojoj EU inzistira opstati ako će kontinuirano biti izložena jeftinoj konkurenciji. Vrakić je pak istaknuo da se globalno u uvjetima kad nemamo dovoljno plina i sirovina za proizvodnju gnojiva, moramo suočiti da oni stižu iz trećih zemalja, ali uz uvjet da plasiraju i svoju hranu.

“Pojedine članice imaju viškove koje sada ne smiju plasirati zbog opasnosti od destabilizacije tržišta. Hrvatska treba ući u Zeleni plan, ali se treba bolje raspodijeliti teret između zemalja članica EU, jer naša poljoprivredna proizvodnja ne može pratiti standarde najrazvijenijih”, istaknula je Kovačević.

Zelena europska poljoprivreda, prema Sever Koren, odraz je 9 ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, no činjenica je da je ekološka komponenta dobila prioritet, piše Poslovni.

Kovačević je pak rekao kako se boji da ćemo u poljoprivredi više pozelenjeti nego što se od nas traži te je dodao da je ekološka poljoprivreda, u odnosu na prošlo razdoblje, za 75% dobila više potpore, iako je zemlji koja ima proizvodni deficit to luksuz.

“Imali smo visoke potpore, koje su se u razdoblju od ulaska u EU povećavale s 2,4 na 7 milijardi kuna. No, učinci nisu dobri jer se obujam fizičke proizvodnje povećao za 3,9%, što smatramo nedostatnim. Treba gledati da se potpore ne rasprše na sve i svašta”, istaknuo je Kovačević.

Brlošić: “Povećanje proizvodnje odgovor je na COVID i ukrajinsku krizu. Smatram da su ekološki proizvođači u većem problemu od konvencionalnih jer njihove cijene značajnije padaju, a zajedničke politike ne prate to financijski. S druge strane, naši su troškovi nakon navedenog nekoliko puta rasli, pa čak i uz velik novac koji dolazi za RH je to 7 milijardi kuna, u novim je uvjetima nemoguće proizvoditi na način kako bi EU htjela – zeleno, kvalitetno i ekološki prihvatljivo”, pojasnio je te je istaknuo da će se sigurno proizvoditi manje hrane i da će ona u godinama pred nama potrošačima biti značajno skuplja, a postavlja se i pitanje koliko će je u takvim uvjetima poljoprivrednici moći proizvesti.

Crne godine pred nama

Dolaze crne godina, smatra Vrakić, pa uz nove okolnosti puno smisla ima zajednička poljoprivredna politika kojoj se moramo prilagoditi, piše Poslovni.

Pomoć politike

“Nema sile koje će natjerati proizvođača na gubitke, pa se vrijedan narod ne može ni oglušiti na situacije da nema gnojiva. Kako možemo povećati za 50% proizvodnju ako nemamo repromaterijal? Cijela EU ima taj problem. Jaki u proizvodnji, a moguće i samodostatni, možemo samo uz brigu politike”, kaže Vrakić koji apelira da zakon o poljoprivrednom zemljištu i svi stali moraju biti podređeni poljoprivrednoj proizvodnji”, rekao je Kovačević.

“Zeleni plan je tu, a sve trebamo usmjeriti ka strukturnim reformama. I ove godine, čim se oporavila turistička potražnja, vidimo da ćemo opet imati vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Dakle, trebamo koristiti turističko tržište kao svojevrsno izvozno tržište”, poručio je.

Brlošić pak navodi kako OPG-ovi imaju resurs – više od 70% zemljišta ali da im nedostaje udruživanje.