Bio je početak zime 1955. godine, a umorna krojačica iz Montgomeryja u Alabami ušla je u autobus koji je u to vrijeme bio podijeljen na mjesta za bijelce i Afroamerikance. Kada su se sva mjesta za bijelce popunila, vozač je tada 32-godišnjoj Rose naredio da ustane i ustupi svoje mjesto bijelcu, što je ona odbila. Njezin potez pokrenuo je revoluciju koja je promijenila svijet, a američki je kongres Rosu Parks proglasio majkom modernog pokreta za ljudska prava. Naime, zbog njezina “građanskog neposluha” pozvana je policija, a Rosa uhićena i optužena za kršenje segregacijskih zakona.

Suđenje Rosi Parks dovelo je do bojkota autobusnog prometa u Montgomeryju, ali i do jednog od najmasovnijih pokreta protiv rasne segregacije, kojem je na čelu bio Martin Luther King Junior. Prisjećajući se povijesnog dana nekoliko godina kasnije, Rosa Parks rekla je da je u trenutku kada im je vozač naredio da ustanu osjetila kako ‘odlučnost prekriva njezino tijelo poput pokrivača u zimskoj noći’.

Rosa Parks preminula je 24. listopada 2005. godine, u dobi od 92 godine. Umrla je u tišini u svom stanu u Detroitu, godinu dana nakon što joj je dijagnosticirana progresivna demencija. Održano je nekoliko memorijalnih službi, a na onoj u Washingtonu okupilo se 50 tisuća ljudi koji su je došli ispratiti na posljednji počinak.