Međunarodni dan žena izrastao je iz povijesne borbe žena za temeljna ljudska prava kakva uživaju muškarci. Baš poput pokreta za prava žena, i pokret za prava životinja je snažna inicijativa za iskorjenjivanje nasilja i potlačivanja. Upravo zbog činjenice da se mesna, mliječna i industrija jaja temelje na iskorištavanju ženskog reproduktivnog sustava i odnosa između majke i djeteta, veganstvo i pokret za prava životinja neizostavni su dijelovi pokreta za prava žena.

Udruga Prijatelji životinja navodi nekoliko žena koje su, među mnogima, zaslužne za promjenu odnosa prema životinjama. Još uvijek postoji sklonište za životinje koje je davne 1869. osnovala američka aktivistica protiv vivisekcije Caroline Earle White, kao i Women’s Animal Center koji je osnovala pod nazivom Women’s Humane Society, i to u drugoj polovici 19. stoljeća kad je nehumano postupanje i prema ženama i prema životinjama bio standard. Protiv testiranja na životinjama borile su se krajem 19. stoljeća Frances Power Cobbe koja je još 1875. godine u Londonu osnovala takozvano Nacionalno antivivisekcijsko društvo i Anna Kingsford koja je bila jedna od prvih žena koja se zalagala za vegetarijanstvo u pokretu za prava životinja. Kingsford je bila i jedna od prvih Engleskinja koje su diplomirale medicinu i jedina koja je diplomirala odbijajući raditi pokuse na životinjama.

Vlatka Balaš iz Prijatelja životinja navodi primjer svjetski priznate stručnjakinje za čimpanze, dr. Jane Goodall, i dvije cijenjene autorice. Nezaobilazna je Carol J. Adams, američka spisateljica, feministkinja i aktivistica za prava životinja, autorica čuvenih knjiga “Pornografija mesa” i “Seksualna politika mesa”. U svojim djelima i kasnije na raznim predavanjima i konferencijama približila je veganstvo i pokret za prava životinja širokim masama kroz feminističku analizu. Profesorica psihologije i sociologije Melanie Joy, koja je gostovala i u Hrvatskoj, proslavila se svojom teorijom o karnizmu, nevidljivom sustavu vjerovanja, odnosno ideologiji koja uvjetuje ljude da jedu (određene) životinje, što je opisala u knjizi “Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave: Uvod u karnizam”.

Prijatelji životinja izdvojili su i tri istaknute aktivistice za prava životinja. Anita Krajnc, suosnivačica inicijative Toronto Pig Save, postala je poznata 2015. godine, nakon što je optužena za kriminalnu radnju jer je dala vode dehidriranim svinjama koje su čekale smrt u transportnom kamionu ispred klaonice blizu Toronta. Vlasnik klaonice podigao je tužbu protiv nje, no oslobođena je optužbi te je potaknula osnivanje pokreta The Save Movement koji ima više od 200 podružnica u cijelome svijetu i čak nekoliko u Hrvatskoj.

Fotografkinja Jo-Anne McArthur pokrenula je projekt We Animals kroz koji već više od desetljeća dokumentira životinje korištene za pokuse i iskorištavane za industriju hrane, odjeće i zabave diljem svijeta. Svjedočeći patnji životinja oboljela je od posttraumatskog stresnog poremećaja, ali to ju nije odvratilo od aktivizma, a njezine potresne fotografije redovito koriste brojne organizacije.

Obilježavanje ženskog doprinosa pokretu za prava životinja ne može proći bez isticanja neumornog i nadahnjujućeg rada Aleksandre Hampamer koja u Čakovcu vodi najbrojnije sklonište za pse u Hrvatskoj, a pokrenula je i proizvodnju ukusne i tražene veganske hrane. Uz podršku Prijatelja životinja, pokrenula je najveći projekt kastracije pasa ikad proveden u Hrvatskoj kroz koji je dosad prošlo više od 1400 pasa. Njezina nepresušna energija u pomaganju životinjama uzor je mnogima.