Održan je četvrti po redu HR eko forum – najutjecajnija konferencija posvećena tržištu ekoproizvoda koja u organizaciji tvrtke Biovega te uz podršku Hrvatske gospodarske komore okuplja sudionike iz svih segmenata HR eko tržišta.

Tijekom konferencije zaključci pokazuju kako domaće tržište vapi za kvalitetnim eko proizvodima. Recentna istraživanja tržišta pokazuju da 48% kupaca čita deklaracije te da 37% kupaca ne vjeruje oznakama “prirodno“, odnosno proizvodima koji ne posjeduju ekološki certifikat. U ispitivanju koje je provedeno nedugo prije održavanja Foruma, kupci kao glavni motiv i očekivanje u kupnji ekoloških proizvoda navode zdravlje i sigurnost, što je svojim odgovorima u ad hoc glasovanju potvrdila i publika konferencije.

Zdravlje i sigurnost glavni su motiv kupnje ekoproizvoda

“Svi moraju kupovati hranu, ali nitko ne mora kupovati eko hranu“, upozorila je Sonja Karoglan Todorović ističući kako je institut Ecologica zadnje podatke o potrošnji ekoloških proizvoda među hrvatskim građanima radio 2014. Godine te je ona tada iznosila oko 25€ po stanovniku godišnje. “Za budući razvoj tržišta eko hrane važno je razumjeti motive kupaca za kupnju ekoloških proizvoda i prepreke koje sprječavaju veću kupovinu. Ponašanje kupaca je vrlo kompleksno i ovisi o čitavom nizu osobnih, kulturnih, socijalnih, ekonomskih i psiholoških faktora“, naglasila je Sonja Karoglan Todorović. Dodatni izazov je činjenica da kupci od ekoproizvoda očekuju karakteristike koje ekološki certifikat ne jamči. Upravo zato su važne dodatne vrijednosti koje dionici na tržištu trebaju odgovorno implementirati u proizvodnji, ali i naučiti komunicirati, kako bi ih kupac prepoznao.

Upravo važnost ovakvih okupljanja te ulaganja dionika eko tržišta u edukaciju, u svojim su govorima pri otvorenju istaknuli Ivan Škorić, potpredsjednik HGK te državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak. Potonji je naglasio ostvarenje Akcijskog plana iz 2006. godine te snažne izglede za postavljanje novog. Također je istaknuo vrijednosti i načela koja je definirao IFOAM: zdravlje, ekologiju, brižnost i poštenje, kojima se tržište ekoproizvoda treba voditi kako bi zadržalo status ekološkog pokreta te održiv razvoj i mogućnost kombinacije ekološke proizvodnje i turizma.

Upravo je direktor IFOAM-a, Markus Arbenz, putem video poruke istaknuo važnost udruživanja i međusobnog osnaživanja ekoloških proizvođača u stvaranju održivog svijeta te pohvalio napore Biovege u ustrajnoj edukaciji tržišta: proizvođača i potrošača.

Željko Herner, voditelj Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede, kao aspekte daljnjeg razvoja ekološke proizvodnje naveo je poticanje institucionalne potražnje, preferencije kratkih lanaca opskrbe i posebnih zahtjeva kvalitete, dodatne mehanizme zaštite potrošača te rast svjesnosti o značaju ekološke prehrane. Kao pozitivan primjer implementacije ovakvih potencijala istaknuo je Dansku.

Posvećenost i kvaliteta – put do povjerenja kupaca

“Umjesto uobičajenog pristupa u današnjoj agrikulturi u kojoj se često cijene samo velike površine, za istinsku je agrikulturu svako malo imanje važno, jer prirodu i svaki njezin djelić promatra kao blago u kojem djeluje kroz suradnju s drugim ljudima. Način na koji postupamo prema zemlji, način na koji obrađujemo zemlju, određuje naše zdravlje i budućnost čovjeka na planetu. Sigurna sam da će jednog dana poljoprivredne prakse koje uništavaju tlo, dokidaju bioraznolikost i dovode u pitanje održivost prehrambenog sustava u budućnosti smatrati barbarskim činom“, poručila je Jadranka Boban Pejić, direktorica Biovege te dodala da je ekološki proizvod proizveden prema najvišim standardima jedini način zadržavanja povjerenja kupca u iste.

Kako biti uspješan u praksi?

Što svaki ekološki poljoprivrednik mora znati kako bi dugoročno opstao na tržištu, pojasnila je Marija Ševar ispred Savjetodavne službe te predstavila baze podataka i edukacijski materijal koji omogućuje poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse koje je Savjetodavna služba prikupljala više od 15 godina i predstavljaju dobru navigaciju u ekološkoj proizvodnji. Iste su dostupne i svim zainteresiranima i omogućuju informiranje o posebnostima prirodnog pristupa kojeg ekološka poljoprivredna načela propisuju. Ovaj je primjer ujedno dobar poticaj za stvaranje baze podataka za zaštitu potrošača, uz zajedničko djelovanje državnih institucija i udruga za zaštitu potrošača.

Oliver Roki, ekološki vinar s otoka Visa okupljenima je predstavio svoj primjer dobivanja sredstava iz EU fondova: “Trebate znati da je to dugotrajan proces kojemu morate biti posvećeni, uključeno je puno detalja, a ključno je angažirati dobrog konzultanta i troškove predvidjeti što točnije. Također je nužno osigurati dobru financijsku podlogu za onaj dio koji nije sufinanciran. Moja obitelj i ja u ovo ulazimo isključivo zato što želimo ulagati u kvalitetu i budućnost naše djece.“ Rokijevi su EU sredstvima isfinancirali dio projekta gradnje novog podruma i kušaone kako bi podigli kvalitetu proizvodnje, ali i turističke enogastronomske ponude. Roki zainteresiranima savjetuje da se svi koji pristupaju EU fondovima dobro upute u protokole koji ih očekuju i odgovorno procjene svoje mogućnosti investiranja obzirom da se sredstva isplaćuju po realizaciji projekta.

Mladi u ekološkoj poljoprivredi su pokretači promjena

“U posljednjih 5 godina putovao sam u 40 zemalja svijeta, razgovarajući, podučavajući i učeći s mladima unutar ekološkog pokreta“, rekao je Konrad Hauptfleisch, voditelj IFOAM-ove Akademije te dodao kako “mladi ljudi širom svijeta rade iznimne projekte i nude novosti u ekološkoj proizvodnji te ponekad, kao npr u Filipinima ili u afričkim zemljama, upravo na vrijednostima ekološkog pokreta obnavljaju zajednice pogođene siromaštvom, nasiljem itd.“ U Hrvatskoj je posebno istaknuo projekte Jelene Petrov iz Regionalne razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije, zahvalio Biovegi na podršci u organizaciji Organic Leadership Course programa održanog ljetos na Visu te najavio nastavak suradnje jer će sljedeća sezona programa biti u istom partnerstvu organizirana u proljeće 2018. u Zagrebu. “Kako bismo dalje razvijali održivu poljoprivredu i prehrambeni sustav, trebaju nam mladi lideri, ti ‘konstruktivni iritanti’ kako ih često doživljavamo, koji su spremni boriti se za svoje vrijednosti i kreativno ih realizirati i znati ih iskomunicirati kako bi ih i drugi slijedili“.

Upravo zato je HR eko forum stavio posebno svjetlo na mlade poljoprivrednike te su svoje prakse u panelu predstavili Matija Cetinić Frankos, koji je naglasak stavio na udruživanje s uzgajivačima bobičastog voća (Berry Organica) i PR strategiju strateg promocije svoga rada; Alojs Jug koji je predstavio dugoročan rad na kvaliteti i na važnost dizajna u stvaranju branda (Maričin sok) te David Pejić koje je istaknuo važnost inoviranja u upravljanju kompleksnim sustavom zaokruženog eko imanja (Bio-Zrno). Sva tri mlada eko poljoprivrednika ovogodišnji su polaznici IFOAM-ovog programa Organic Leadership Course.

Besplatna radionica – Kako marketirate svoj ekoproizvod?

Upravo zbog važnosti edukacije mladih, HR eko forum završio je besplatnom radionicom za 40-ak mladih ekoloških poljoprivrednika i prerađivača posvećenoj marketingu ekoloških proizvoda, na kojoj su izlagali Zlatko Pejić, direktor Biovega grupe, Konrad Hauptfleisch i Davor Bruketa, kreativni direktor marketinške agencije Bruketa&Žinić&Grey. U radnom zadatku polaznici su svoje projekte zajednički marketirali i prezentirali, a evaluaciju i tržišno savjetovanje izveo je marketinški tim Biovege.

Zlatko Pejić: “Stanje svijeta i neposrednog okoliša u kojem živimo posljedica je našeg stava, očekivanja i djelovanja. Zato, ako je naša priča autentična, ako proizlazi iz našeg stava i ako smo spremni stati iza nje, imamo šansu svijet pretvoriti u bolje mjesto.“

Konrad Hauptfleisch: “Pioniri i vizionari ekološkog pokreta trebaju lidere, one koji će znati prevesti poruku većem broju ljudi. Tako nastaje pokret. Mladi mogu hrabro i inovativno komunicirati, a mi ih obučavamo strategijama leadershipa.“

Davor Bruketa: “Ja i moja obitelj godinama kupujemo organske proizvode i zato mi je važno podržati ovaj sektor i podržati vaše zanimanje za marketiranje ekoproizvoda. Želim vam pokazati kako ne morate imati puno novaca ili vremena da biste uspješno prenijeli svoju poruku.“

Dodijeljena priznanja 4. HR eko foruma

Ovogodišnji laureati HR eko foruma koji su primili priznanje za poseban doprinos razvoju domaćeg eko tržišta su:

Dragica Repar (Repro Eko), za predani pionirski rad i doprinos razvoju tržišta ekoproizvoda u Republici Hrvatskoj;

Monika Roki Radišić i Oliver Roki (Vina Roki’s), za poseban doprinos razvoju tržišta ekoproizvoda u Republici Hrvatskoj, u području popularizacije ekološkog vinarstva;

Matija Cetinić Frankos (Berry Organica), za poseban doprinos razvoju tržišta ekoproizvoda u Republici Hrvatskoj, u kategoriji novih projekata u području ekološke proizvodnje.