Hrvatska poštanska banka (HPB) u prvom tromjesečju 2023. godine ostvarila je neto dobit od 18 milijuna eura, što je 14 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje lani, a između ostalog rezultat je rasta kamatnih stopa na financijskim tržištima, objavila je u srijedu ta banka.

“Prvo tromjesečje 2023. godine obilježeno je nastavkom pozitivnih trendova u poslovanju, odnosno postavljanjem novih rekorda financijskih rezultata u korporativnoj povijesti HPB. Pritom se posebno izdvaja neto dobit koja je u izvještajnom razdoblju iznosila 20,3 milijuna eura na razini HPB Grupe, odnosno 18 milijuna eura na razini matice, što je u oba slučaja značajno više od dosad najvišeg zabilježenog tromjesečnog rezultata i višestruko više od istog razdoblja prethodne godine”, istaknuto je u HPB-ovom priopćenju.

Ostvarena neto dobit rezultat je rasta referentne kamatne stope od strane Europske središnje banke odnosno trenda povećanja kamatnih stopa na tržištu, uspješnih akvizicijskih aktivnosti u prethodnoj godini te viših naknada u platnom prometu pravnih i fizičkih osoba, stoji u nerevidiranom nekonsolidiranom financijskom izvješću objavljenom u srijedu na Zagrebačkoj burzi.

Kako su naveli iz HPB-a, navedeno je u potpunosti nadmašilo povećane izdatke i troškove uzrokovane općim rastom cijena proizvoda i usluga te aktualnih projektnih aktivnosti.

Neto prihod od kamata je na razini matice u prvom kvartalu na godišnjoj razini tako porastao za 8,7 milijuna eura, na 25,4 milijuna eura

Nadalje, neto prihod od naknada i provizija iznosio je 5,87 milijuna eura te je bio veći za 1,9 posto, najvećim dijelom zbog viših naknada u gotovinskom platnom prometu u kanalu Hrvatske pošte.

Nakon četiri uzastopna negativna tromjesečja, istaknuli su iz HPB-a, ostvarena je i neto dobit od trgovanja, u iznosu od 907,2 tisuće eura.

Bruto kreditni portfelj segmenta poslovanja sa stanovništvom u prvom tromjesečju 2023. godine porastao je za oko 2,5 milijuna eura, a najveći doprinos rastu je imao portfelj stambenih kredita, pri čemu je rast stambenih kredita u navedenom razdoblju iznosio oko 9,6 milijuna eura.

S druge strane, izvijestili su iz HPB-a, zabilježen je pad gotovinskih kredita od oko 6,7 milijuna eura.

“Navedeni trend, koji se ne odnosi samo na banku već i na tržište generalno, pokazuje oprez građana u zaduživanju koji je posljedica neizvjesne situacije na tržištu”, ocijenili su iz HPB-a.

Imovina banke je na kraju ožujka ove godine iznosila 4,4 milijarde eura.

Pripajanje Nove hrvatske banke se očekuje početkom srpnja

Iz HPB-a su izvijestili i da je društvo Pronam Nekretnine, koje je banka akvizirala tijekom 2022. godine, uspješno pripojeno 15. ožujka ove godine, a da je Hrvatska narodna banka 12. travnja odobrila i pripajanje Nove hrvatske banke, nastavno na ugovor o pripajanju koji su HPB i NHB potpisali 1. ožujka ove godine, čime se nastavljaju provoditi projektne aktivnosti koje su preduvjet realizacije pravnog pripajanja.

“HPB nastavlja i s intenzivnim aktivnostima pripajanja Nove hrvatske banke d.d. matici, koje se očekuje početkom srpnja 2023. Pripajanje bi trebalo rezultirati sinergijskim učincima koji proizlaze iz ukidanja dvostrukih informacijskih sustava i poslovnih linija, zatvaranja lokacija na kojima jedna ili druga banka imaju prisutnost u neposrednoj blizini, kao i prekida određenih ugovornih odnosa koji će biti redundantni po pripajanju. Ovi učinci doprinijet će još snažnijem prisustvu HPB na tržištu te dati dodatni potisak za nastavak pozitivnih trendova”, stoji u HPB-ovom priopćenju.

Dakle, HPB Grupu, osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke, čine i Nova hrvatska banka, društvo za upravljanje investicijskim fondovima HPB Invest i društvo specijalizirano za promet nekretninama HPB-nekretnine.

Pritom, neto dobit HPB Grupe nakon poreza iznosila je 20,3 milijuna eura, a osim neto dobiti matičnog društva od 18 milijuna eura, Nova hrvatska banka ostvarila je neto dobit od 2,4 milijuna eura, HPB-Nekretnine neto dobit od 20,8 tisuća eura, a HPB Invest neto gubitak od 48,8 tisuća eura.

Operativna dobit HPB grupe iznosila je 17,1 milijun eura, a kako je istaknuto, uz prudentno upravljanje kreditnim rizicima, bila je glavni pokretač ostvarene neto dobiti.

Ukupni prihodi dosegnuli su 56,8 milijuna eura, uz porast za pet milijuna eura u odnosu na prethodno tromjesečje, što je između ostalog odraz već spomenutog snažnog rasta kamatnih prihoda zbog podizanja kamatnih stopa na tržištu.

Neto prihodi od naknada i provizija u prvom tromjesečju iznosili su 8,2 milijuna eura, što je 500 tisuća eura manje u odnosu na prethodno tromjesečje, a rezultat su nižih prihoda od platnog prometa u segmentu poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom te poslovanju s malim i srednjim poduzećima, što je, napomenuto je, uobičajeno sezonsko kretanje.

Imovina Grupe iznosila je 5,3 milijarde eura te je u skladu s tržišnim kretanjima sustava nakon uvođenja eura, stoji između ostalog u konsolidiranom financijskom izvješću.