Hrvatski hotelijeri ove godine zbog utjecaja pandemije očekuju pad ukupnih prihoda od 25 do 75 posto, polovica ih smatra da će oporavak trajati dvije ili više godina, pri čemu će oporavak odmorišnog segmenta ići brže, a kongresnog puno sporije, ističe direktor u konzultantskoj kući Horwath HTL Siniša Topalović.

Takva očekivanja proizlaze iz nove analize Horwath HTL za ovu tzv. covid godinu, u kojoj se pandemija negativno odrazila na sve gospodarske aktivnosti u cijelom svijetu, posebice na turizam.

Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja u zagrebačkom uredu Horvath HTL-a, kaže kako ipak u svemu donekle ohrabruju prognoze za 2021. i rast globalnog BDP-a, ali i da će oporavak u pojedinim državama ovisiti i biti brži ako su industrijski snažne, dok će kod onih koji su usmjerene na uslužne djelatnosti to ići teže i sporije, a među takvima je i Hrvatska.

“Globalne prognoze i u pojedinačnim zemljama kažu da se oporavak potrošnje očekuje za 12 do 24 mjeseci, što je vrlo ozbiljno i dugo razdoblje posebice za turizam, koji je prilično globalno pogođen pandemijom, od zračnog prijevoza do hotelske industrije, koji imaju veliki pad prihoda, od 60 do i više od 80 posto, i to se neće uskoro oporaviti”, iznosi Topalović.

Po zauzetosti hotelskih kapaciteta na ‘dnu’ u EU, ali po cijenama na ‘vrhu’ 

U takvim okolnostima, Hrvatska je ove godine u osam mjeseci u turizmu ipak uspjela ostvariti, po analizi, iznadprosječan rezultat u odnosu na mnoge konkurentske zemlje, od oko 40 posto lanjskog prometa, a iduća godina bi mogla biti bar 10 do 20-ak postotnih bodova bolja od ove godine s obzirom i na ovogodišnje iskustvo.

“U odnosu na druge europske zemlje, Hrvatska je ove godine po zauzetosti hotelskih kapaciteta u osam mjeseci od prosječnih 24 posto na samom dnu, ali je zato cjenovno relativno na vrhu, jer su hotelijeri u kratkoj sezoni ljetnih odmora uspjeli zadržati relativno dobre cijene, što je dobro, jer su se cijene, nakon ‘spuštanja’ zbog krize 2008. i 2009., poslije teško i dugo oporavljale i podizale”, kaže Topalović.

Gubitnici su svi objekti srednje i niže kvalitete, kao i gradske destinacije, te kruzing i MICE tj. kongresna industrija, koja, kao ni segment poslovnih putovanja u Europi, još nije našla model povratka te se sada svodi samo na nužna putovanja, s letovima zrakoplovima na kraće relacije. Sporo će se, zbog mjera distance i zabrana, oporavljati i poslovni skupovi, a još sporije sajmovi i slična masovna okupljanja poslovnog sektora.

Tri tržišta izvukla sezonu, a kvaliteta smještaja, restorana i nautike održala cijenu

Analiza je pokazala i da su svega tri tržišta, od njih više od 70 s kojih su u Hrvatsku ranijih godina dolazili turisti, izvukli ovu sezonu s i do 60 posto od ukupnog prometa, a to su Njemačka, Hrvatska i Slovenija.

Domaći gosti su pritom, kako se opisuje, “davali život brojnim destinacijama”, a njihovi dolasci i noćenja su i najmanje pali u odnosu na rekordnu 2019.

Hotelijeri su za domaće tržište i najoptimističniji za 2021. godinu, kao i za Hrvatskoj susjedna tržišta, dok ih oko 60 posto očekuje i nešto jači povratak turista iz ostalih dijelova Europe, a s dalekih tržišta vrlo slabo u iduće tri godine.

Dobitnicima ove turističke godine u analizi su označene sve vrste kvalitetnog smještaja, bilo da se radi o kampovima, hotelima ili privatnom smještaju, a kvaliteta je održala cijenu i u ugostiteljskim objektima, posebice boljim restoranima.

“Iako se ugostitelji većinom žale na teške uvjete poslovanja i pad prihoda, među njima ima i onih koji su nešto i bolje poslovali nego lani, poput nekih restorana koji su se održali i nametali kvalitetom”, kaže Topalović, poručujući da bi se ova pandemijska godina u turizmu trebala ‘iskoristiti’ i  za dodatno naglašavanje važnosti ulaganja u kvalitetu.

Takav kvalitetan proizvod je i nautika, koja je ove godine bila dosta tražena i s padom od samo oko 20 posto potvrdila je status proizvoda dodane vrijednosti te se od nje i u 2021. dosta očekuje.

Turističke nekretnine nepravedno ‘banalizirana’ tema

Važnim u analizi “Turizam 2020-što nakon covida?” Topalović ističe i osvrt na tržište turističkih nekretnina, za što kaže i da je “banalizirana tema” u hrvatskom turizmu, a upravo se u godini covida pokazala važnom.

Primjer za to je Vir, koji je cijelo vrijeme ove godine pa i u lockdownu, bilježio odlične pa i bolje turističke brojke od puno jačih destinacija, upravo temeljem tih nekretnina koje su godinama, uz domaće, kupovali i strani građani, od kojih su neki dobar dio ove godine odlučili ostati na Viru zbog mjera ograničenja putovanja i sličnih.

“Kroz prodaju tih nekretnina Vir je doživio ne samo dobre turističke brojke u vrijeme covida, nego mu raste i broj stanovnika, otvaraju se vrtići, škola. Iako se neki još boje naseljavanja stranaca, za to nema razloga, kao ni da se u taj segment ‘zagrabi’ i više, ali ozbiljno i pametnim odlukama. To se do sada stavljalo po strani i prepuštalo pojedincima, a ova je godina upravo pokazala da i to dobro dođe hrvatskom turizmu”, smatra Topalović.

Budućnost teško prognozirati, ovisi o covidu, ali zanimanja za putovanjima ima

Napominje kako je sada budućnost turizma i drugih sektora teško prognozirati, jer ovisi o razvoju covid situacije i hoće li se i kada naći djelotvorno cjepivo, ali su neki trendovi ipak tu.

“Činjenica je da će ljudi i dalje htjeti ići na godišnje odmore i putovati i zbog turizma i posla. Primjetan je porast last minute bukinga, tj. rezerviranja samo tjedan ili čak samo par dana prije putovanja. To nije nešto za što se baš može ‘uhvatiti’, ali se primjerice za posezonu i predsezonu može nešto dobiti jačanjem dodatne infrastrukture, primjerice za zdravstveni i druge selektivne oblike turizma, posebice iz regije, odakle se očekuje više putovanja”, kaže Topalović.

Ova kriza je i velika šansa za hrvatski turizam odnosno izradu strategije koja mora biti razvojna, jasna i primjenjiva, a nikako akademska. Važno će biti i što će se u idućim mjesecima, pa i godinama, događati uz sredstva iz EU fondova, jer turizmu trebaju kapitalne investicije, primjena destinacijskog menadžmenta i više učinkovitih turističkih zajednica te novi imidž Hrvatske i pozicioniranje na tržištima kao destinacije koja ima više za ponuditi od “mora i šumice”, zaključuje Topalović.