Hosteli u Hrvatskoj su kao i drugi u turizmu ove godine poslovali bolje nego lani, no s ukupno 462 tisuće noćenja od početka godine do pred kraj rujna u zaostatku su za 2019. godinom za oko 50 posto, podaci su iz sustava eVisitor koji pokazuju i da je hostela u 2022. bilo kao i 2019. godine – 370.

Ukupno je u hostelima ove godine do pred kraj rujna boravilo 145 tisuća turista, što je oko 60 posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine.

Unatoč zaostatku za tom rekordnom godinom, većina hostela zadovoljna je popunjenošću posebice u ljetnim mjesecima i nakon dvije godine pada zbog pandemije.

Hosteli su ove godine ponudili turistima četiri posto više kreveta nego 2019. godine, nešto više od 19,2 tisuće.

Po županijama, najviše je noćenja u hostelima od početka ove godine do rujna ostvareno u Istarskoj županiji, 113 tisuća, što je 38,5 posto manje nego u istom razdoblju 2019., a i većina drugih županija u odnosu na tu godinu ima manja hostelskih noćenja.

Primorsko-goranska županija je na drugom mjestu sa 100,6 tisuća noćenja ili 45 posto manje nego 2019., a treći je Grad Zagreb sa 72,4 tisuće noćenja u hostelima ili oko 56 posto manje. Glavni  grad predvodi i listu top deset odredišta po noćenjima u hostelima ove godine.

Četvrto i peto mjesto u noćenjima u hostelima među županijama, ali s minusima u odnosu na 2019. od 50 odnosno 60 posto zauzimaju Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija.

Poraste noćenja u hostelima u odnosu na 2019. imaju samo Varaždinska županija s oko 11,2 tisuće noćenja ili 18,3 posto više, te Virovitičko-podravska gdje je 79 noćenja u hostelima za 145 posto više nego 2019. godine.

Po odredištima, nakon prvog Zagreba, po noćenjima u hostelima slijedi Split, sa 51 tisućom ili oko 42 posto manje nego 2019., a isti zaostatak ima i Crikvenica (rivijera) čiji su hosteli na trećem mjestu sa 41,5 tisuća noćenja.

Slijede hosteli u Umagu i Poreču, koji i najmanje zaostaju u noćenjima za 2019., od 25 odnosno 10 posto, dok najmanji pad u odnosu na tu godinu, od 5 posto, imaju hosteli u Šibeniku sa 17 tisuća noćenja, čime su i na desetom mjestu među odredištima gdje posluju hosteli.

U hostelima najmanji porast cijena smještaja i sve generacije

Među glavnim trendovima na hostelskom tržištu je dolazak raznih dobrih skupna, ne samo mladih, pa i obitelji, što se pripusuje poboljšanju kakvoće smještaja. U hostelima, naime, nisu više samo višekrevetne sobe sa zajedničkim sanitarnim čvorovima, nego ih sve više ima sobe s dva, tri ili četiri kreveta, sa zasebnim kupaonicama i mogućnostima doručka te drugih sadržaja, ističe izvršni direktor Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza-HI Croatia Dražen Gečević.

Slično je i u njihovih sedam hostela kojima neposredno upravljaju u sedam gradova u Hrvatskoj, koji su ove godine svi bili otvoreni i radili s boljim rezultatima nego zadnje dvije godine, no i oni za 2019. još u noćenjima ukupno zaostaju za oko 12 posto.

No, kada se tome dodaju noćenja u njihovom hostelu Stara pekara u Osijeku, u Tvrđi, kojeg su otvorili prošle godine, što je bila rijetkost na tom tržištu, onda je broj ukupnih noćenja u njihovim hostelima odnosu na 2019. godinu manji za oko 7 posto.

Među svim njihovim hostelima ima i onih u kojima je ostvaren bolji fizički promet nego 2019., poput hostela u Zagrebu, u kojemu je do sada ove godine bilo 19,5 posto više noćenja nego te zadnje predpandemijske godine.

Gečević iznosi još jedan zanimljiv trend: hosteli su među rijetkim smještajnim objektima u turizmu koji ni ove ni prošle godine u Hrvatskoj, a ni šire u Europi, nisu značajnjje povećavali cijene, pa ne očekuju ni velike poraste godišnjih prihoda.

Hostel u hotel

Vjerujući da će 2023. hostelima donijeti i bolje rezultate i stabilizaciju poslovanja, posebice ako ne bude nekih većih globalnih i regionalnih poremećaja, Gečević poručuje da je poslovanje hostela zbog nižih cijena smještaja značajnije opterećeno porastima troškova i cijena, kao i nedostatkom radne snage, što umanjuje ne samo prihode nego i planove za iduće vrijeme i koči potrebne investicije.

Stoga i hosteli očekuju određene mjere pomoći za poslovanje od države, a zbog cijele situacije mnogi neće moći raditi cijele godine kako su to u većini radili prije pandemije i krize, kaže taj direktor, dodajući još jedan trend – među hostelima ima i onih, većinom u većim gradovima, koji se uz investicije planiraju prenamijeniti u male hotele tj. hotele s posebnim ponudama i dizajnom.

Takvih primjera već ima u Hrvatskoj, a po riječima voditelja Boutique Hostela Forum u središtu Zadra Ivana Nisetea, na slično se sprema i taj hostel, koji ove godine obilježava 10 godina rada, i čiji vlasnik turistička kompanija Turisthotel ulaganjem taj hostel do 2024. planira pretvoriti u hotel s četiri zvjezdice.