Više visokih pravosudnih izvora zgranuto je intervjuom koji je Ivan Turudić, sudac novoustrojenog Visokog kaznenog suda i nekadašnjeg predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, dao prošle subote Jutarnjem listu i to zato što je u tom intervju komentirao činjenicu da nije izabran za predsjednika tog suda. Ti izvori smatraju da su se stvorili preduvjeti da se pokrene stegovni postupak protiv Turudića i to zbog nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti. I to ne samo zbog spomenutog intervjua, već i zbog činjenice da se Turudić našao usred afere s osječkim poduzetnikom Dragom Tadićem, odnosno sumnji da je na nagovor HDZ-ova veterana Vladimira Šeksa možda utjecao na smanjivanje zatvorske kazne Dragi Tadiću. Jedan od Nacionalovih pravosudnih izvora kaže: “Zamislite gdje bi došlo pravosuđe da svi kandidati za pozicije predsjednika raznih sudova, nezadovoljni jer nisu izabrani, daju intervjue u kojima obrazlažu kako su baš oni bili najbolji i najzaslužniji te da su se drznuli prozivati članove Državnog sudbenog vijeća koji su se usudili glasovati protiv njih.”

Eventualni stegovni postupak protiv Turudića moglo bi pokrenuti Državno sudbeno vijeće, ali samo na zahtjev ovlaštenih podnositelja, a to su predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda RH, nadležno sudačko vijeće i ministar nadležan za poslove pravosuđa. Međutim, novoizabrani predsjednik Visokog kaznenog suda Željko Horvatović ne smatra da je Turudić “zaradio” stegovni postupak ni zbog intervjua ni zbog slučaja Tadić. Na pitanje je li Turudić imao njegovu dozvolu za javni istup u kojem je komentirao činjenicu da nije izabran za predsjednika Visokog kaznenog suda iako je imao pet bodova više od “drugog kandidata”, a taj drugi kandidat je upravo Horvatović, Horvatović je odgovorio: “Dozvole za javne istupe, odnosno intervjue sucima ne daje predsjednik suda jer to nije regulirano zakonskim odredbama Zakona o sudovima, a niti nekog drugog podzakonskog akta.”

Horvatović ne smatra da je time Turudić prekršio pravila sudske prakse, a na pitanje je li uobičajeno da suci javno komentiraju svoj izbor i imaju li pravo iznositi javno svoja mišljenja i istupati u javnosti kao i svaka druga osoba, ističe: “Ovisno o temi, uobičajeno je da sudac komentira ili tumači određeni pravni problem, odgovarajući zakonski okvir ili da svoj stav o određenim pojavnim oblicima kriminaliteta. Izlaženje iz tih okvira ne predstavlja kršenje sudske prakse, jer to nije povezano s određenim sudskim predmetom. Naravno, kao i svaki drugi građanin i sudac u javnom istupu ima pravo na svoje mišljenje.”

A što je pak sa slučajem Tadić? Osječki poduzetnik Drago Tadić u svojim je javnim nastupima potvrdio pisanje Nacionala o tome kako je visokopozicionirani stranački dužnosnik HDZ-a Vladimir Šeks od njega putem posrednika tražio da svjedoči “konstruktivno” u slučaju Božidara Kalmete. Prema sadržaju tajne snimke koju je objavio Nacional, Tadić je rekao da mu se zauzvrat preko suca Ivana Turudića trebalo pomoći u njegovu predmetu. Iako Tadić nije bio zadovoljan ishodom svog pravosudnog procesa, neosporna je činjenica da mu je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, na čelu s Ivanom Turudićem, kaznu smanjilo za tri mjeseca. Može li ovaj slučaj biti povod da se preispita odluka o smanjenju kazne Dragi Tadiću, odnosno hoće li Horvatović kao predsjednik suda tražiti od Turudića da pojasni svoje razloge za takvu odluku? Na to pitanje Horvatović je također odgovorio negativno: “Za eventualnu upletenost suca Ivana Turudića u radnje poduzetnika Drage Tadića, koje ste naveli pod točkom 3., nema nikakvih konkretnih dokaza za ozbiljnu sumnju glede razloga zbog kojih mu je kazna umanjena za tri mjeseca. Prema tome, od suca Ivana Turudića za sada neću tražiti očitovanje, imajući pri tome u vidu da je Dragi Tadiću bila izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije godine, pa umanjenje ove kazne za tri mjeseca nije indikativno, s time da su u toj odluci navedeni bitni razlozi (narušeno zdravstveno stanje) zbog kojih je to umanjenje učinjeno.”