Pravo na pobačaj nepobitno je ustavno pravo, ukorijenjeno u vrijednosnom sustavu hrvatskog društva, ali postoji problem s provedbom, rekla je Ana Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Horvat Vuković rekla je HRT-u da su protekli tjedni i agonija Mirele Čavajde i njezine obitelji osvijestili koliko još velike korake moramo poduzeti da osiguramo da nominalno dostupno pravo poput prava na pobačaj, koje je ustavno i zakonski zajamčeno, zaista bude učinkovito i pravodobno dostupno.

“Ako nešto dobro može proizaći iz cijelog ovog postupka je da će možda doći do bolje sistematizacije tog pristupa pravu na pobačaj”, rekla je Horvat Vuković.

Rekla je da zakon iz 1978. godine još uvijek predstavlja stav većine građanki i građana te Ustava RH.

Horvat Vuković rekla je i da se zakon može mijenjati ovisno o tome koja je politička opcija na vlasti, ali da je pravo na pobačaj ukorijenjeno u Ustavu.

Pojedine odredbe Ustava podložne su osporavanjima i od toga ne treba bježati, ali je važno da svi polaze od toga da je pravo na pobačaj nepobitno ustavno pravo, ukorijenjeno u vrijednosnom sustavu hrvatskog društva, poručila je.

“Mi čak nemamo problem s osporavanjem postoji li uopće pravo na pobačaj ili ne, osobito nakon odluke Ustavnog suda”, rekla je Horvat Vuković.

“Mi imamo problem provedbe, poštovanja tog prava koje ustavno neminovno postoji. Mi imamo problem da su žene u pristupu pobačaju sprečavane ili im je pristup pobačaju znatno otežan”, dodala je.

Horvat Vuković istaknula je medijska svjedočanstva žena koje su izvršile prekid trudnoće u Sloveniji, a da uopće nisu znale koja su njihova zakonska prava jer ih nitko tko je za to bio obvezan nije informirao.

Čavajda može tužiti odgovorne

Na pitanje može li Mirela Čavajda tražiti zaštitu svog prava na sudu, odnosno tužiti sve koji su odgovorni za situaciju u kojoj se našla, odgovorila je potvrdno.

“Naravno da može, minimalno pravo na naknadu nematerijalne štete, znači, povrede prava osobnosti, časti, ugleda, duševne boli i tako dalje, to je minimum minimuma”, rekla je Horvat Vuković.

“Postoji niz sredstava na koje ona sad potencijalno ima pravo”, dodala je.

Prekid trudnoće i čedomorstvo

Govoreći o različitim terminima, Horvat Vuković je rekla da je, što se prava i Ustava tiče, prekid trudnoće svaki prekid života fetusa koji se odvija do trenutka početka trudova. Prekid trudnoće koji se odvija nakon što započnu trudovi već ulazi u domenu kaznenog prava i kaznenog djela čedomorstva.

“Sve prije toga je prekid trudnoće koji je, ako je obavljen u skladu sa zakonskim okvirom koji mi imamo – pravno je apsolutno svejedno radi li se o 12. tjednu, 14., 24. ili 28.”, rekla je Horvat Vuković.

Rekla je i da je zahvaljujući slučaju Čavajda sada jasno da nema nikakve pravne relevantnosti radi li se o pobačaju prije ili poslije 22. tjedna.

“I jedan i drugi oblik prekida trudnoće su sukladni zakonu i žena ima apsolutno pravo zatražiti ga ako za to postoje medicinske indikacije”, dodala je.

Horvat Vuković upozorila je i da je pravo priziva savjesti izrazito podnormirano, a predstavila je i termin nagovor savjesti – kada liječnici koji inače ne bi ulagali priziv savjesti to čine pod pritiskom kolega.