Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je u utorak, komentirajući problem alokacije sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, da postoje projekti koji se mogu financirati realokacijom pa imaju na što potrošiti novac.

Upitan da komentira situaciju u Zagrebu i može li država ići prema EU-u sa zahtjevom da se izmijeni alokacija sredstva s obzirom na potrebe, Horvat je odgovorio – sve je moguće, a ovisit će o provedbenim tijelima, što je i Grad Zagreb. Koordinacija koja je sazvana je redovita, dvotjedna, i bit će održana tijekom sutrašnjeg dana.

“Ako gradonačelnik misli da mu ti novci ne trebaju, ako želi Zagreb obnavljati kreditima ili na bilo koji drugi način, evo mu sutra prilike da mi to jasno kaže. Imamo projekata koji se mogu financirati realokacijom i imamo na što potrošiti taj novac”, poručio je ministar koji je sudjelovao na uručenju ugovora o gradnji pet obiteljskih montažnih kuća.

Ako se netko ne osjeća sposobnim utrošiti tu alokaciju, mi ćemo je izmjenom i dopunom odluke relocirati na neke druge projekte, dodao je.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je danas da od 1,2 milijarde kuna na konstrukcijsku obnovu škola i refundaciju popravaka zbog pravila mogu iskoristiti maksimalno od 600 do 700 milijuna kuna. Stoga su zatražili da se napravi realokacija tog novca i prebaci na, primjerice, gradske i državne kulturne i zdravstvene ustanove. Ista je stvar i za prometnu infrastrukturu.

Redefinirat će se suradnja između Ministarstva i Fonda

Komentirajući suradnju s Fondom za obnovu, na čijem je čelu Snežana Penović zamijenila dosadašnjeg ravnatelja Damira Vanđelića, Horvat je rekao kako će se redefinirati pristup i suradnja između Ministarstva i Fonda.

“Očekujem puno brže donošenje određenih odluka, odnosno ovakav pristup kakav imamo na Banovini u segmentu iznalaženja i definiranja timskih projekata, očekuje nas i u Zagrebu, a jedan set ovih rješenja bit će primjenjiv i na zagrebačku okolicu”, istaknuo je.

Specifikum samoga Zagreba su stare zgrade koje će se vrlo teško sukladno Eurokodu ili Tehničkom propisu dovesti do protupotresne stabilnosti 8 po Richteru ili po propisu razine 4. Za njih će se konstrukcijska obnova morati osmisliti na drugačiji način, o čemu će odlučiti struka, dodao je.

Govoreći o kriterijima po kojima će se odlučivati tko ima pravo na zamjensku kuću na Baniji, rekao je kako u to uključena i lokalna i regionalna samouprava.

Prednost će imati obitelji s pet ili više djece te oni koji se nalaze u neadekvatnom privremenom smještaju, a ostale kriterije će iznijeti kada budu finalizirani.