Darko Horvat, bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a prije toga ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta u Vladi Andreja Plenkovića, u svom je mobitelu čuvao apsolutno svu službenu i neslužbenu komunikaciju s ostalim članovima Vlade, premijerom Plenkovićem i visokopozicioniranim članovima HDZ-a, a odluči li USKOK postupiti kao u drugim predmetima u kojima su SMS-ovi poslužili za proširenje istraga, ta bi komunikacija mogla opasno zaljuljati cijelu Vladu. Rekao je to Nacionalu izvor blizak vrhu HDZ-a i samom bivšem ministru Darku Horvatu, a te su tvrdnje sada dobile novo značenje nakon saslušanja glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek prošle srijede pred saborskim Antikorupcijskim vijećem, ali i nakon što je odvjetnik Anto Nobilo na N1 televiziji dan nakon toga izjavio:

“Postoje glasine da je sadržaj Horvatova mobitela kompromitirajući za neke na visokim pozicijama.”

Naime, Nobilo u tom predmetu brani bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića pa je u vezi te istrage na N1 televiziji prošloga četvrtka, 2. lipnja, komentirao:

“Moj klijent Milošević nije dao izjavu, nije saslušan, ne znam što se događa u predmetu. Zadnje što znam da je zapelo s otvaranjem mobitela bivšeg ministra Horvata, imao je kompliciranu šifru, a postoje glasine da je sadržaj mobitela kompromitantan za neke na visokim pozicijama, ali to su samo glasine.”

Premijer Andrej Plenković bio je u veljači iznenađen uhićenjem Darka Horvata, ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te se postavilo pitanje je li o tome trebao znati barem dan ranije. FOTO: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Nacional je nakon tog intervjua kontaktirao odvjetnika Nobila s pitanjem na koga je točno mislio, ali se on ispričao rekavši kako bi bilo neozbiljno iznositi decidirane tvrdnje, jer ipak je riječ o – glasinama. Međutim, izvor blizak Nobilu tvrdi:

“Nobilo je apsolutno aludirao na samog premijera Andreja Plenkovića. No on je to samo ‘piknuo’, nije rekao ništa precizno jer u ovom trenutku nema tu razinu informacija da bi s tim mogao izaći javno. Zato je i rekao da su to glasine. Međutim, svi dobro znamo da Nobilo nikad ništa ne govori slučajno. ‘Glasine’ o kojima govori ne dolaze s ulice, već iz ozbiljnih, visokih državnih krugova. Činjenica je da je istraga nekako utihnula i da ni u visokim pravosudnim kuloarima nemaju informacije o tome da se išta po tom pitanju događa. Što je vrlo indikativno.”

Nacionalovi izvori bliski visokim pravosudnim krugovima tvrde kako je neobično da ni Darko Horvat ni bivši ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, pa tako ni bivši potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević još uvijek nisu ispitani. Da Milošević nije ispitan, potvrdio je upravo Nobilo. Ti izvori tvrde kako je također neobično da nije ispitana ni bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, iako je njezin slučaj formalno pod nadležnošću Ureda europskog javnog tužitelja. Tvrde i da izvidi povezani s aktualnim ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanom Paladinom stoje na mjestu, a s mjesta se ne pomiče ni istraga u aferi JANAF u dijelu u kojem se spominje sada također bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Za sada nije poznato ni je li Ćorić uopće ispitan.

Iako dopuštaju mogućnost da je riječ o taktici i strategiji DORH-a da glavne osumnjičenike ostave za kraj, Nacionalovi izvori ipak smatraju da takva strategija u ovom trenutku – kad se već ionako propituje pritisak državnog vrha, to jest samog premijera Andreja Plenkovića, na rad glavne državne odvjetnice i DORH-a – otvara prostor sumnji da DORH zapravo namjerno oteže s tim najosjetljivijim istragama.

No posebno je u ovom trenutku indikativan slučaj ministra Horvata, i to upravo zbog spornog “otključavanja” njegova mobitela i kompromitirajućeg sadržaja koji bi se u njemu mogao nalaziti.

Iako je odvjetnik Nobilo spominjao problem sa šiframa, jedan drugi izvor blizak Vladi i visokim pravosudnim krugovima tvrdi kako nije točno da su istražitelji imali problema s probijanjem Horvatova telefona.

“Horvat je istražiteljima dao šifru i za svoj mobitel i za iPad. Nikakvih tu problema s te strane nije bilo. Drugo je pitanje što sve istražitelji mogu pronaći u sadržaju tih uređaja i zašto Horvat još uvijek nije ispitan”, smatra taj sugovornik.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek priznala je da redovito razgovara s premijerom, ali da intenzitet ovisi o tome što se događa. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ništa jasnija nije bila ni glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.

Na pitanje novinara nakon saslušanja pred Antikorupcijskim vijećem Sabora, kada planiraju ispitati bivše ministre Aladrovića i Miloševića, Zlata Hrvoj-Šipek branila se nedostatkom službenika u DORH-u:

“Pretpostavljam da će se to uskoro dogoditi. Problem je, kažem, govorimo o problemu uvida u spis i reciprociteta. Jer, istovremeno, za istrage koje su pokrenute, branitelji, stranke, okrivljenici imaju pravo uvida u spis. Da bi mogli izvršiti uvid u spis, netko mora pored njih sjediti dok oni pregledavaju spis.”

Na pitanje novinarke Nacionala u kojoj je fazi istraga protiv aktualnog ministra Paladina, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek odgovorila je:

“O predmetu Paladina, prije svega mi o predmetima ne govorimo.”

Na opasku da može govoriti o tome kad očekuje da će taj predmet biti dovršen, napomenula je kako “moramo razlikovati istraživanja i istragu” te da je teško reći koliko će vremena još trebati.

Na pitanje što se događa s izvidima u slučaju ministra obrane Maria Banožića, glavna državna odvjetnica izvlačila se manjkom ljudi. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Na dodatno pitanje što je s izvidima u slučaju ministra obrane Marija Banožića, rekla je:

“Isto tako. Gledajte, ne može USKOK sa svojih 30 zamjenika i ravnatelja provoditi izvide za desetke tisuća predmeta koje ima. Dio posla se daje i dio poslova za Državno odvjetništvo iz domene kriminalističkog istraživanja obavlja i policija. A i policija ima svoje resurse koji imaju svoja ograničenja.”

Još ranije, tijekom sjednice Antikorupcijskog vijeća, Zlata Hrvoj-Šipek priznala je da redovito razgovara s premijerom, ali da intenzitet te komunikacije ovisi o tome što se događa.

Na naknadno konkretno pitanje Nacionalove novinarke koliko se često sastaje s premijerom Plenkovićem i kako uopće njih dvoje komuniciraju te o kojim temama, Hrvoj-Šipek je odgovorila:

“Čujemo se kad se dogovaramo da ćemo se sastati, čuti i dogovoriti sastanak. Prema tome, tu nema pravila.”

Nakon Nacionalova otkrića da se premijer Plenković kod glavne državne odvjetnice informirao i o tome što se događa u istrazi u slučaju njegova ministra Paladine, otvorilo se pitanje koliki utjecaj na rad glavne državne odvjetnice ima premijer, što je bila i tema sjednice Antikorupcijskog vijeća Sabora.

Međutim, tvrdnje Nacionalovih izvora, pa i odvjetnika Nobila – da tragovi iz mobitela bivšeg ministra Horvata vode prema državnom vrhu i prema Plenkoviću -sada dodatno kompliciraju cijeli taj odnos.

Naime, bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat uhićen je u subotu 19. veljače, u 6 sati, zbog sumnje da je počinio kaznena djela u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, i to tako što su se namještali poticaji odabranim tvrtkama, a Nacionalovi izvori tvrdili su da je on u svom svjedočenju prilikom davanja iskaza USKOK-u – lagao.

Bivši ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović još uvijek nije ispitan, možda zbog taktike DORH-a. FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

“On je toliko ‘utopljen’ da nije ni trebao iznositi obranu i bilo bi mu bolje da je šutio”, rekao je to Nacionalu izvor detaljno upoznat s onime što se krajem 2018. događalo u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta i koji će svoja saznanja iznositi i tijekom sudskog postupka. Horvata ne demantira samo iskaz Ane Mandac, njegove bivše pomoćnice čije su svjedočenje i priznanje bili presudni da USKOK u suradnji s policijom krene u hitnu subotnju akciju ministrova uhićenja, već i iskazi najmanje dvoje njemu podređenih službenika i dužnosnika tog ministarstva. Jedna je Danijela Žagar, bivša načelnica Sektora za unaprjeđenje i razvoj poduzetništva koja je odbila staviti svoj potpis na natječajnu dokumentaciju, a druga Anita Protulipac koja je odbila potpisati naloge za isplatu poticaja tvrtkama s ministrova popisa. Međutim, iskaz protiv ministra navodno je dao i treći svjedok, glavni tajnik Horvatova ministarstva Damir Kaufman.

Dvije djelatnice, kao i još jedan djelatnik Ministarstva, izravno su upozorile ministra da tvrtke za koje je tražio da im se dodijele poticaji, koji su iznosili i do 200 tisuća kuna po subjektu, ne udovoljavaju kriterijima natječaja. Nacionalu su te informacije potvrdili izvori bliski djelatnicima nekadašnjeg Horvatova ministarstva koji o tome imaju neposredna saznanja. Jedan od tih izvora tvrdio je:

“Horvat je u svojoj obrani izjavio da je potpisivao samo ono što su mu pripremile stručne službe i osoba od njegova povjerenja, ali to nije istina i demantiraju ga njegova SMS komunikacija i navodi zaposlenika. Istina je da su upravo stručne službe upozorile ministra da te tvrtke za koje je on tražio da prođu na natječaju ne zadovoljavaju kriterije i da su osobe iz Ministarstva odbile potpisati dokumente. No budući da je ministar to od njih tražio, one su mu pripremile dokumentaciju koju je potom on osobno potpisao.”

Nije ispitana ni bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac iako se njom bavi Ured europskog javnog tužitelja. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nacionalov izvor tvrdio je da je Danijela Žagar izravno odbila ministrovu naredbu da poticaje dodijeli tvrtkama koje nisu udovoljavale uvjetima te da mu je rekla da to neće raditi jer je to protuzakonito, no da ona nije jedina. Prema tvrdnjama tih izvora, i druge osobe iz stručnih službi poručile su ministru:

“Mi to nećemo raditi. Možemo sve pripremiti i ako on želi potpisati – neka potpiše, mi potpisati nećemo.”

Sada se otvara sumnja je li Horvat u tom – ili možda nekom još javnosti nepoznatom slučaju – djelovao na temelju vlastite diskrecijske odluke ili naloga nekog stranačkog kolege, drugog člana Vlade ili čak i samog premijera Plenkovića. Tu se postavlja i pitanje strategije USKOK-a i DORH-a u postupanju s otkrićima iz osumnjičenikova mobitela koja možda nemaju veze s konkretnim predmetom, ali otvaraju neke nove.

Primjerice, upravo je Nacional otkrio kako je USKOK, u kontekstu afere Vjetroelektrane, u samim transkriptima telefonskih razgovora bivše državne tajnice Josipe Rimac zakamuflirao razgovore koji su se odnosili na blisku Plenkovićevu suradnicu Tenu Mišetić. Taj krak afere, koliko je poznato, nikad nije “razrađen”. Slično je bilo i u poznatoj aferi SMS gdje je ime bivšeg zamjenika predsjednika HDZ-a i bivšeg potpredsjednika Sabora Milijana Brkića netragom nestalo iz dijela spisa i pojavilo se tek u sporednom i manje važnom dijelu koji se odnosio na prisluškivanje njemu bliskih osoba. U konačnici su osuđeni tek izravni počinitelji, a njihove političke nalogodavce DORH nikada nije ni pokušao procesuirati.

‘On je toliko utopljen da ni ne treba iznositi obranu i bilo bi mu bolje da šuti’, rekao je o Horvatu izvor detaljno upoznat sa zbivanjima u Ministarstvu gospodarstva krajem 2018. godine

Pa je legitimno otvoriti pitanje zbog čega USKOK i DORH zanima samo “niža zapovjedna odgovornost” u nekim slučajevima, a ne i ona najviša.

Sjednicu Antikorupcijskog vijeća Sabora sazvao je predsjednik tog vijeća Nikola Grmoja iz Mosta, i to upravo na temu političkih pritisaka na rad DORH-a, a nakon što je premijer sam priznao da je zvao Zlatu Hrvoj-Šipek kako bi je uputio da reagira na izjavu predsjednika Milanovića da „ministra Banožića treba utamničiti”. Par dana nakon toga Nacional je otkrio da se premijer kod glavne državne odvjetnice informirao i o konkretnom slučaju Paladina te da se premijer i glavna državna odvjetnica redovno sastaju. Iz Vlade su potom demantirali da se premijer informirao o konkretnim izvidima, ali glavna državna odvjetnica je de facto potvrdila da redovito komunicira s premijerom.

No o premijerovu pozivu da reagira na izjavu predsjednika Milanovića, naglasila je da joj je premijer samo iznio svoje mišljenje.

Na pitanje što je s izvidima koje DORH provodi protiv ministra Ivana Paladina zbog obveznica IGH, Zlata Hrvoj-Šipek odgovara da DORH o izvidima ne govori. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

“Kome će premijer dati svoje mišljenje… To je mišljenje. Premijer ni bilo tko me nije nazvao i rekao, donesite ovakvu odluku, nemojte donijeti odluku, nemojte ovaj postupak pokrenuti, nemojte ovo. To je za mene utjecaj. Ako netko iznosi mišljenje, što bih ja trebala s tim? Svatko ima pravo na mišljenje, pa i premijer.”

Na početku svog izlaganja pred saborskim Vijećem, nakon što je premijer sam priznao da je zvao Zlatu Hrvoj-Šipek, šefica DORH-a izričito je tvrdila da nije izložena pritisku premijera:

“Pritisku predsjednika Vlade nisam izložena, predsjednik Vlade ima informacije koje po zakonu smije i može imati.

I ništa više. Postoji li prisila određenih lobija – da, postoji li prisila ljudi koji misle da znaju sve u svemu – da. Ni ja niti glavni državni odvjetnici ne živimo na pustom otoku. Imam previše posla da bih čitala portale i vijesti. DORH koji vodim ne ispunjava želje, a nezadovoljnike ću imati vremena poslušati. Poslušati. Premijer nikada nije pitao za Paladinu. Da, bio je jedan razgovor nakon izjave predsjednika da nekoga treba utamničiti. Premijer je tražio da se reagira u medijima na tu izjavu. Kao što znate, nisam reagirala, jer onda bih svako malo trebala kao jojo iskakati. Premijer nema nijednu informaciju koju ne bi trebao znati, isto vrijedi za predsjednika. Pokušava se voditi politička borba među stranakama i uvući u to DORH. Ja u tim igrama nisam niti ću sudjelovati”, poručila je Zlata Hrvoj-Šipek.

Bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića brani odvjetnik Anto Nobilo, a njemu bliski izvori kažu da je ‘istraga utihnula’. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

U zaključnom obraćanju ponovila je više-manje iste teze:

“Od jednog telefonskog razgovora u kojem je premijer iznio svoje mišljenje napravila se bura u čaši vode. Zašto to kažem? Zato što je on iznio svoje mišljenje da bih ja trebala reagirati na izjave predsjednika republike. Smatram li ja to utjecajem? Ne, jer on nije od mene tražio da reagiram. Trebam li o tome koga obavijestiti?

Ne, to je njegovo mišljenje i zato to ne doživljavam kao pritisak jer on nije tražio da donesem neku odluku. U cijeloj raspravi ignoriralo se sve što je DORH napravio u posljednje dvije godine. I zato kažem da sam, dobivši poziv na ovu sjednicu, znala da su zaključci doneseni i prije nego je poziv za nju i poslan DORH-u. Odluke DORH-a moraju biti jasne i argumentirane. Nikada nijedno državno odvjetništvo u svijetu ne može govoriti o postupku u kojem prikuplja dokaze.”

Tijekom sjednice Antikorupcijskog vijeća posebno je indikativan bio način na koji je HDZ-ov zastupnik i potpredsjednik Vijeća Damir Habijan neprestano nastupao u funkciji obrane DORH-a i glavne državne odvjetnice, pa je na početku čak ustvrdio da takav oblik javnog saslušanja glavne državne odvjetnice ne potpada pod ovlasti Vijeća odnosno nadilazi njihove ovlasti.

Također, Hrvoje Zekanović, nekad žestoki kritičar Vlade koji je odnedavno odlučio podržati vladajuću većinu, zbog čega ga je prozvao predsjednik Zoran Milanović, tijekom rasprave neprestano je tražio da se umjesto o pritisku premijera Plenkovića, raspravlja i o pritiscima predsjednika Milanovića na DORH.