Uhićeni bivši ministar Darko Horvat u svojoj je obrani izjavio da je potpisivao samo ono što su mu pripremile stručne službe i osoba od njegova povjerenja, ali Nacionalovi izvori tvrde da to nije istina jer ga demantiraju njegova SMS komunikacija i navodi zaposlenika
Bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, koji je u subotu uhićen zbog kaznenih djela koja je počinio u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, lagao je u svom svjedočenju prilikom davanja iskaza USKOK-u. On je toliko ‘utopljen’ da nije ni trebao iznositi obranu i bilo bi mu bolje da je šutio”, rekao je to Nacionalu izvor detaljno upoznat s onime što se krajem 2018. događalo u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta i koji će svoja saznanja iznositi i tijekom sudskog postupka. Horvata ne demantira samo iskaz Ane Mandac, njegove bivše pomoćnice čije su svjedočenje i priznanje bili presudni da USKOK u suradnji s policijom krene u hitnu subotnju akciju ministrova uhićenja, već i iskazi najmanje dvoje njemu podređenih službenika i dužnosnika tog ministarstva. Jedna je Danijela Žagar, bivša načelnica Sektora za unaprjeđenje i razvoj poduzetništva, koja je odbila staviti svoj potpis na natječajnu dokumentaciju, a druga Anita Protulipac koja je odbila potpisati naloge za isplatu poticaja tvrtkama s ministrova popisa. Međutim, iskaz protiv ministra navodno je dao i treći svjedok, glavni tajnik Horvatova ministarstva Damir Kaufman.
Dvije djelatnice, kao i još jedan djelatnik Ministarstva, izravno su upozorile ministra da tvrtke za koje je on tražio da im se dodijele poticaji, koji su iznosili i do 200 tisuća kuna po subjektu, ne udovoljavaju kriterijima natječaja. Nacionalu su te informacije potvrdili izvori bliski djelatnicima nekadašnjeg Horvatova ministarstva koji o tome imaju neposredna saznanja. Jedan od tih izvora tvrdi:
“Horvat je u svojoj obrani izjavio da je potpisivao samo ono što su mu pripremile stručne službe i osoba od njegova povjerenja, ali to nije istina i demantiraju ga njegova SMS komunikacija i navodi zaposlenika. Istina je da su upravo stručne službe upozorile ministra da te tvrtke za koje je on tražio da prođu na natječaju ne zadovoljavaju kriterije i da su osobe iz Ministarstva odbile potpisati dokumente. No budući da je ministar to od njih tražio, one su mu pripremile dokumentaciju koju je potom on osobno potpisao.”
Nacionalov izvor tvrdi da je Danijela Žagar izravno odbila ministrovu naredbu da poticaje dodijeli tvrtkama koje nisu udovoljavale uvjetima te da mu je rekla:
“Ja to neću raditi, to je protuzakonito!”
Ona nije jedina. Prema tvrdnjama tih izvora, i druge osobe iz stručnih službi poručile su ministru: “Mi to nećemo raditi. Možemo sve pripremiti i ako on želi potpisati, neka potpiše, mi potpisati nećemo.” Te su osobe ministra na sastanku izravno upozorile na nezakonitosti, a potom su to dodatno rekle i njegovoj pomoćnici Ani Mandac. Dio iskaza neimenovanih djelatnika koji optužuju Horvata objavili su tijekom vikenda Jutarnji list i portal Telegram, a ti objavljeni dijelovi iskaza dodatno potvrđuju navode Nacionalovih izvora.
“Ana Mandac mi je rekla da ministar ima pravo donijeti diskrecijsku odluku i da ja nisam u poziciji propitivati poteze ministra”, rekla je, prema navodima Telegrama, jedna svjedokinja. Djelatnica Ministarstva dalje je svjedočila:
“Ministar me negdje 19. ili 20. prosinca pozvao k sebi u kabinet. Tamo je bio i glavni tajnik Damir Kaufman. To je bilo jedini put da su me zvali u ministrov kabinet. Tada sam i ministru rekla da smatram kako donošenje ovakve odluke o dodjeli potpora nije po pravilima. On mi je uzvratio da je to njegova odluka i da je stručne službe moraju provesti.”
Horvata ne “utapaju” samo iskazi njegovih nekadašnjih službenika, već i iscrpna korespondencija putem aplikacija SMS-a, to jest sadržaj poruka iz mobitela koji je USKOK zaplijenio upravo od Ane Mandac. Taj su mobitel istražitelji USKOK-a zaplijenili još u ranoj fazi istrage, nakon što je Ana Mandac bila prvi put uhićena u sklopu istrage protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac, jer je se sumnjičilo da je pomogla da poticaje dobiju poduzetnici bliski Josipi Rimac. Međutim, bez njezina svjedočenja i detaljnog objašnjenja konteksta SMS-ova te u konačnici priznanja djela, USKOK nije imao dovoljno čvrste dokaze da krene u uhićenje člana Vlade Andreja Plenkovića. Sve se to promijenilo prošloga petka kad je Ana Mandac odlučila USKOK-u iznijeti svoje detaljno priznanje, nakon kojeg je bilo samo pitanje procjene hoće li USKOK s uhićenjem ministra krenuti u petak navečer ili subotu ujutro. Te hoće li uz Horvata odmah uhititi i njegova bivšeg kolegu iz Vlade, Tomislava Tolušića, kao i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića – koji su također osumnjičeni da su kod Horvata urgirali da se određenim tvrtkama dodijele poticaji.
Svemu tome najizravnije je svjedočila Ana Mandac koja je USKOK-ovim istražiteljima priznala da joj je ministar Horvat rekao sljedeće:
“Ovo nam je prilika da sve naše koji su nam bitni sada namirimo!” Horvat se tim riječima obratio svojoj pomoćnici Ani Mandac krajem 2018. godine, nakon što je došao na “sjajnu” ideju – budući da tvrtke koje su bile bitne njemu i njegovu kolegi, ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, nisu prošle na natječaju za poticaje, odlučio je krajem godine osigurati dodatna sredstva koja je povukao s dodatnog konta – i potom se pobrinuo da točno određene tvrtke prođu na tom natječaju. Iznoseći svoju obranu pred istražiteljima USKOK-a u subotu predvečer, nakon burnog dana koji je započeo pretresom njegove kuće u šest sati ujutro, sada već bivši HDZ-ov ministar Darko Horvat rekao je da je on samo potpisivao dokumente koje su mu dostavile stručne službe. Međutim, svjedočenja njegove bivše pomoćnice Ane Mandac i još nekoliko njegovih nekadašnjih bliskih suradnika, u potpunosti demantiraju ministra i otkrivaju posve suprotno – ministar je osobno naredio svojim podređenima da točno određene tvrtke dobiju poticaje.
Podatke o tim tvrtkama slao je Ani Mandac izravno na mobitel. Nacionalov izvor ovako to opisuje:
“Najprije je bio raspisan prvi, redovni natječaj za dodjelu poticaja. Još tijekom trajanja tog legalnog natječaja Ani Mandac često su dolazili upiti ministra Horvata gdje joj on govori: ‘Tolušić me pitao za one svoje, daj to provjeri.’ U porukama bi joj napisao imena tih tvrtki. Ona bi mu na to rekla: ‘Ne, oni uopće ne udovoljavaju uvjetima.’ Znači, svi su oni znali da po redovnoj proceduri ni jedan od tih gospodarskih subjekata ne može proći na natječaju. Riječ je o natječaju na koji se javilo preko 300 gospodarskih subjekata, a moglo ih je proći možda svega pedesetak.”
HDZ–ove interesne grupacije vršile su pritisak i preko stručnih službi ispitivale kako stoji ovaj ili onaj poduzetnik. Kad je Horvat osigurao dodatna sredstva, rekao im je: ‘Časnik za vezu vam je Ana Mandac’
Prema uvjetima natječaja i Odlukom Vlade o financiranju iz državnog proračuna za srednje i male poduzetnike s područja Republike Hrvatske, bili su točno određeni kriteriji za bodovanje tvrtki, prema kojima bi, primjerice, dodatne bodove tvrtke dobivale ako bi bila riječ o ženskom poduzetništvu ili ako bi tvrtka zapošljavala invalide i slično.
Stručne službe Ministarstva odrađivale su administrativni dio posla i određivale koliko je koja tvrtka dobila bodova te je li zadovoljila osnovne natječajne uvjete, a prema tome se onda formirala rang lista. Primjerice, na natječaj se nisu mogli prijaviti poduzetnici i obrtnici koji su tek osnovali tvrtku ili obrt. Jedan od Nacionalovih izvora tvrdi:
“Naravno da su još za vrijeme prvog natječaja pojedine HDZ-ove interesne grupacije vršile pritisak i preko stručnih službi ispitivale kako stoji ovaj ili onaj poduzetnik. Tada je napravljena rang lista i na tu rang listu su doista ušli samo oni poduzetnici koji su ispunjavali uvjete. Međutim, ministar Horvat nije bio zadovoljan jer njega za neke gospodarske subjekte zove i traži potpredsjednik Tolušić, pa ga traži ovaj, pa onaj, a ima i on sam nekoliko svojih tvrtki koje zbog osobnih interesa mora pogurati. I kaže on da će iznaći načina da se dobiju dodatna sredstva, što će biti prilika da i svi njihovi uđu na listu. Potom je zatražio prenamjenu određenih sredstava jer se bližio kraj proračunske godine pa su se u dogovoru s Ministarstvom financija mogla prebaciti sredstva s jednog konta na drugi. Horvat je od Ministarstva financija zatražio da se sredstva prebace na taj konto i potom je rekao Ani Mandac da će se tako i svi koji su njima bitni namiriti. To potvrđuju i poruke koje su razmjenjivali.”
Nakon što je pribavio dodatna sredstva, Horvat je o tome obavijestio i tadašnjeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ali i državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimira Žunca te ravnateljicu Uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katicu Mišković. Svi su oni, kao i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, osumnjičeni s Horvatom.
Nacionalov izvori tvrdi:
“Kad je osigurao ta dodatna sredstva, svi su se oni počeli javljati Horvatu, a on je svima njima rekao: ‘Časnik za vezu vam je Ana Mandac.’ Svi oni izravno su komunicirali s Anom Mandac, osim Tolušića koji je bio na liniji direktno s Horvatom. Međutim, Darko Horvat je screenshotove poruka koje je razmjenjivao s Tolušićem slao Ani Mandac, tako da ona vidi tko je to tražio. Kako je riječ o porukama razmijenjenima putem jedne od mobilnih aplikacija, sa strane se vidi još i njegova slikica.”
Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, koje se podudaraju i s informacijama koje je objavio Jutarnji list, Tolušić je urgirao za tvrtke Cestogradnja d.o.o i Megamont. Njima je dodijeljeno po 200 tisuća kuna poticaja, to jest jednoj tvrtki 199 tisuća, a drugoj 197 tisuća. Nacionalov izvor tvrdi:
“To je Horvatu bilo bitno da se tako ulizuje Tolušiću kao tadašnjem potpredsjedniku Vlade. A Tolušić je s tim tvrtkama osobno i poslovno povezan.”
Međutim, Horvat je imao i “svoje” tvrtke za koje je urgirao.
Među tvrtkama koje su bile na Horvatovu osobnom popisu, a inače su iz njegova rodnog Međimurja, bile su i tvrtke Dors projekt i Eko Kotor, koje su dobile po 199 tisuća kuna, Klesarska radionica Željka Kovača s poticajima u iznosu oko 133 tisuće kuna te Domus interijeri i Tesarski obrt Marko Bramović.
Danijela Žagar je izravno odbila ministrovu naredbu da poticaje dodijeli tvrtkama koje nisu udovoljavale uvjetima te da mu je rekla: ‘Ja to neću raditi, to je protuzakonito!’ Ona nije jedina
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Velimir Žunac urgirao je, kako se sumnja, za tvrtke Popović graniti i Tex d.o.o., a Katica Mišković za tvrtku Metalkov MB.
Horvat je progurao i tvrtke čiji su vlasnici bili poduzetnici srpske nacionalnosti, za koje je urgirao tada predsjednik saborskog kluba SDSS-a i potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća, a današnji potpredsjednik Vlade Boris Milošević. Sumnja se da su to tvrtke Interijeri Kabić j.d.o.o, Ugostiteljski obrt Braco, tvrtka Edition, automehaničarski obrt Nele turbo servis, Filia d.o.o, Zeko dvor j.d.o.o. i Halupa d.o.o.
Nacionalov izvor tvrdi da je sastanak s predstavnicima srpske manjine tražio Boris Milošević, a da ga je Horvat osobno s njima dogovorio, i to “zato što su bili nezadovoljni jer je malo njihovih dobilo poticaje”, te dodaje:
“Milošević je najprije poslao listu na kojoj je bilo 15-ak tvrtki i obrta, ali je onda Horvat tražio da se to smanji. No vidi se i da su njima dodijeljena znatno manja sredstva.”
Nacionalov izvor, naime, tvrdi da su “Miloševićeve tvrtke” pojedinačno dobile znatno manja sredstva od Horvatovih i Tolušićevih, to jest da su u prosjeku dobile po 50-ak tisuća kuna, za razliku od drugih tvrtki koje su dobivale po 200 tisuća kuna.
I druge osobe iz stručnih službi poručile su: ‘Mi to nećemo raditi. Možemo sve pripremiti i ako on želi potpisati, neka potpiše, mi potpisati nećemo.’ Na sastanku su Horvata izravno upozorile na nezakonitosti
Budući da je, po njegovoj naredbi, dodijelila poticaje svim tim tvrtkama, tvrdi Nacionalov izvor, Horvat je Ani Mandac rekao da na popis može dodati i neku tvrtku po svom izboru. Ona je odabrala tvrtku GP Mont.
Međutim, umjesto djelatnika stručnih službi koji su trebali potpisati naloge za isplatu, ali su to odbili, sve je morao sam potpisati ministar Horvat.
Nacionalov izvor tvrdi:“Anita Protulipac nije htjela potpisati nalog za isplatu, nego je to učinio sam ministar Horvat, što je posve neuobičajeno.”
Naime, djelatnici stručnih službi odbili su potpisati da se novac dodjeljuje tvrtkama s ministrova popisa jer te tvrtke nisu zadovoljile ni natječajne uvjete. I izravno su na to upozorile ministra i Anu Mandac. Na pitanje jesu li te osobe na USKOK-u izravno teretile ministra, Nacionalov izvor kaže:
“Ako ste vi nekoga eksplicitno upozorili da je nešto nezakonito i da vi to nećete raditi ni potpisivati, onda ćete sigurno kad vas pozovu na ispitivanje u USKOK to i reći.”
Nacionalovi izvori tvrde da, za razliku od prvog, redovnog natječaja, ovaj drugi, koji je išao “ispod stola”, nije formalno ni objavljen. Međutim, kao jedan od dokaza da je bila riječ o namještaljci, jedan od izvora objašnjava:
“Još za vrijeme prvog natječaja sve tvrtke koje nisu zadovoljile uvjete uredno su na kućnu adresu dobile obavijesti da nisu zadovoljile uvjete. Sve osim ovih 20 koje je Horvat prebacio u drugi krug, nakon preraspodjele novca iz drugih sredstava.”
Postoji još jedan detalj koji otkriva kako su odabrani poduzetnici s ministrova popisa bili povlašteni.
Svi poduzetnici koji su prošli na prvom, “legalnom” natječaju, dobili su ugovore poštom na kućnu adresu i trebali su ih potpisati i vratiti ponovo poštom. No Nacionalov izvor tvrdi:
“Predstavnici ovih 20-ak odabranih tvrtki koje su dobile sredstva iz dodatnog ‘fonda’, dostavili su putem ministra Horvata i Ane Mandac svoje brojeve telefona i došli su neposredno na potpisivanje ugovora u Ministarstvo.”
Suprotno onome što se moglo čuti u javnosti, kako je Državna revizija utvrdila da je sve bilo u redu, izvori iz Ministarstva tvrde da je i Državna revizija u svom revizijskom izvješću utvrdila kako postoje nepravilnosti upravo vezano uz dodjelu tih sredstava za koja USKOK sada tereti Horvata i njegove suosumnjičene.
Komentari