Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja.

“I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom.

Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje.

“Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat.

“Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.