Mirela Holy komentirala je štrajk radnika Čistoće. U programu N1 Televizije govorila je i o tome na koji način bi trebalo riješiti problem gospodarenja otpadom u cijeloj zemlji.

Govoreći o štrajku u Čistoći kaže da u pitanju okršaj novih i starih struktura, odnosno stari se ne mogu pomiriti s tim da Bandić i njegova klika nisu više na vlasti, a novi nisu sposobni.

“Nitko se ne pita što je s građanima. Zašto bih ja imala empatije za radnike Čistoće i probleme gradske uprave ako mi svi plaćamo uslugu odvoza komunalnog otpada, a problem se ne rješava. Grad izgleda užasno, ulice su zatrpane smećem, mi i dalje plaćamo, a očito ni radnici ni gradska uprava ne rade svoje posao. Što bi se dogodilo da građani sada odluče da neće plaćati račune jer ni radnici Čistoće ni gradonačelnik ne rade svoje posao”, kaže.

Bilo je slučajeva štrajkova vezanih za Čistoću i ranije, ali ne u Gradu Zagrebu.

Holy smatra i da je gradonačelnik u pravu kad kaže da je obustava odvoza nelegalna i da su radnici trebali poštivati Zakon o radu. … “Posao gradonačelnika je da rješava probleme u funkcioniranju grada. Ako radnici to nisu voljni raditi, on mora naći drugi mehanizam da makne taj otpad”, kaže.

Na pitanje postoji li drugi mehanizam, kaže da se može naći ad hoc rješenje koje se onda mora i platiti. “Prvenstveno se radi o tvrtkama koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom. To ne smije biit dugotrajno rješenje. … I gradonačelnik je nastavio suradnju s nekima od tih tvrtki koje je, dok je bio u oporbi, vrlo žestoko kritizirao. Mi znamo o kojim se tvrtkama radi… Rješenja postoje, ali u ovom trenutku možemo reći da ni radnici ni gradska vlast ne rade svoje posao, a žrtve te situacije su građani Zagreba”,

Bivša ministrica kaže da pozdravlja odluku gradske vlasti da promijeni sustav naplate odvoza otpada kako bi povećala količinu selektivno prikupljenih frakcija otpada. “Ipak, u samom sustavu, nije napravljeno ništa. Imamo selektivno prikupljanje otpada, međutim, mi ne znamo što se događa s tim otpadom. Neriješeno je pitanje biofrakcije otpada, koja se trebala prva rješavati jer je nju najlakše riješiti uz pomoć kompostana ili bioplinskih postrojenja. Ne znam što se po tom pitanju radi. Čuli smo da gradonačelnik razmišlja o sličnom rješenju kao i Bandić, da se to odvozi u Novsku. To je vrlo neracionalno rješenje”, kaže i objašnjava da otpad treba zbrinjavati tamo gdje je nastao i da nije problem napraviti kompostanu na području Zagreba. Ne znamo, govori, ni što se događa s drugim frakcijama otpada. Komunalni otpad se i dalje odlaže na Jakuševcu koji je trebao biti zatvoren 2012. godine, podsjeća. “Nije zabranjeno odlagati otpad na odlagalište, ali on mora biti inertiziran, ne smije više mijenjati svoja kemijska svojstva. Nakon dvije godine mi ne znamo što se događa. Mi smo počeli graditi kuću od krova, a ne od temelja. Treba se postaviti alternativa postojećem modelu”, kaže Holy.

Ponavlja kako bi se prvo trebao riješiti problem biootpada, a zatim pronaći tehnologiju kojom bi se rješavao miješani komunalni otpad. Postoji, govori Holy, nekoliko tehnoloških rješenja koja su prihvatljiva, ali dugačak je proces dolaska do rješenja.

Govoreći o spalionici, Holy kaže kako se spaljivanjem, pogrešno, naziva svaka obrada na visokim temperaturama.

Skupi penali

Holy kaže kako će Hrvatska uskoro plaćati vrlo skupe penale jer nije ispunila ciljeve iz Direktove o zaštiti okoliša. “Najčešće se uzima u obzir veličina zemlje, broj stanovnika, koliko smo daleko od ciljeva i na temelju toga se onda izračunavaju kazne. Neke susjedne države, poput Italije, su doveli do toga da se nešto promijeni”, kaže.

“Rješenje uvijek postoji. Kad sam bila ministrica, vrlo sam ozbiljno krenula u rješavanje tog pitanja. Inspekcije imaju mogućnosti, pitanje je vlasnika tog otpada. Treba preuzeti odgovornost, ja sam to željela. Mi smo bili došli do nekog rješenja, da se to ukrca na vlak i odveze u Austriju na trajno uništenje, ali bila sam prekratko ministrica i kad sam otišla, situacija je otišla unatrag. Prošlo je više od 11 godina i nažalost, to je još uvijek tamo…”, govori o problemu s balama smeća na varaždinskom području.

“Bilo bi minus inteligentno ići u privatizaciju toga, u trenutku kad otpad postaje sve važniji resurs. Treba sjesti, pitati stručnjake, ne ponašati se kao sekta”, govori.