Održavanje ravnoteže između otvaranja ekonomije, pružanja ljudima prostora za slobodno kretanje i kontrole pandemije bit će vrlo teško za svaku državu i svaku vladu na svijetu, pa tako i za hrvatsku”, izjavio je u razgovoru za Nacional direktor predstavništva Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj i Sloveniji Holger Haibach. Ovaj bivši zastupnik CDU-a u njemačkom parlamentu na čelu je predstavništva Zaklade Konrad Adenauer od kraja 2018. godine te će idućeg ponedjeljka i utorka biti jedan od sudionika 5. Zagrebačkog sigurnosnog foruma koji će se održati u hotelu Sheraton. Zaklada Konrad Adenauer jedan je od pokrovitelja Zagrebačkog sigurnosnog foruma, a Holger Haibach će govoriti na samom početku ovog skupa koji će se između ostalog baviti i sigurnosnim prijetnjama u doba pandemije koronavirusa. Upravo je o toj temi, ali i o ulozi Hrvatske u približavanju država zapadnog Balkana Europskoj uniji Holger Haibach govorio u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Možete li za početak nešto više reći o radu Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj u proteklih godinu dana?

Otkako je Zaklada Konrad Adenauer počela s radom u Hrvatskoj, koncentrirali smo se na nekoliko područja: građanski odgoj, poticanje Hrvatske u produbljivanju integracije u Europsku uniju – to se odnosi na članstvo u EU-u, ulazak u Schengenski prostor i u eurozonu – zatim transformacija socijalističkog modela ekonomije u socijalno tržišno gospodarstvo, doprinos regionalnoj sigurnost te pomaganje u očuvanje statusa Hrvatske kao partnera i kao mosta između Europske unije i država zapadnog Balkana.

NACIONAL: Koliko je i na rad Zaklade utjecala pandemija izazvana koronavirusom?

Virus nije toliko utjecao na sam rad, koliko je promijenio naš način rada. A utjecao je i potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020., koji je bio najjači u posljednjih 140 godina. Među zgradama koje su bile oštećene u potresu i proglašene statički nesigurnima je i zgrada u kojoj se nalaze uredi Zaklade. Zato smo morali osmisliti nove formate svog rada, uzimajući u obzir činjenicu da naše aktivnosti ne provodimo samo u Hrvatskoj, već i u Sloveniji. Odlučili smo unajmiti TV studio te iz studija emitirati online formate poput webinara, konferencija i intervjua, što se pokazalo iznimno uspješnim. Iako sada ponovno možemo održavati “offline” sastanke, zadržat ćemo novorazvijene online formate kao važan dio svojih aktivnosti.

NACIONAL: Jedan ste od sudionika Zagrebačkog sigurnosnog foruma na kojem će se između ostalog govoriti i o sigurnosnim aspektima pandemije, pogotovo kada je u pitanju širenje lažnih vijesti. Koje su važne lekcije koje smo do sada naučili u ovoj pandemiji, pogotovo kada su u pitanju hibridne prijetnje povezane s virusom?

Čvrsto vjerujem kako smo i prije izbijanja pandemije bili svjedoci važnosti komuniciranja preko društvenih mreža. Tijekom razdoblja izolacije ili “lockdowna” važnost tog komuniciranja bila je još veća. Svakako je puno toga pozitivnog povezano s društvenim mrežama, no negativno je što su mnoge informacije koje dolaze do nas neprovjerene i nefiltrirane. Prilično je jednostavno širiti lažne vijesti tim kanalima, pogotovo ako imate dovoljno novca kojim ćete kupiti tzv. društvene botove koji će raditi za vas. Stoga smatram kako je danas od izuzetne važnosti pružiti podršku ozbiljnom i iskrenom pristupu novinarstvu i istovremeno educirati ljude svih dobnih skupina kako razlikovati istinite od lažnih vijesti koje se objavljuju na internetu, a posebno na društvenim mrežama. Na Zagrebačkom sigurnosnom forumu su se proteklih godina uspješno otvarale brojne teme od važnosti za razvoj demokracije i sigurnosti u društvu i zajednici i drago nam je što ste i vi, kao jedan od partnera foruma, zadovoljni s rezultatima.

NACIONAL: Je li Europska unija dovoljno jedinstvena u pandemiji ili je ona pokazala kako se u kriznim vremenima neke države ipak zatvaraju u svoje granice i prvenstveno gledaju svoje interese?

Europska unija pokazala je snažan znak zajedništva kroz odluku da investira gotovo bilijun eura u okviru poticajnog paketa namijenjenog oživljavanju nacionalnih gospodarstava širom Europe. Koliko god bismo željeli da postoji zajednička regulativa o pitanju zatvaranja i otvaranja granica unutar Europske unije, valja uvažiti činjenicu kako bi se situacija u zemljama članicama mogla razlikovati kada je u pitanju koronavirus jer su neke države možda ugroženije od drugih. Stoga bi različita politika pristupa ovoj problematici mogla biti prikladna.

NACIONAL: Kako se Hrvatska nosila s epidemijom i smatrate li da se pretjerano “otvorila” tijekom turističke sezone?

Vjerujem da su se Hrvatska i njezina vlada pokazale odličnima u upravljanju situacijom tijekom pandemije. Broj zaraženih dosta je dugo bio prilično nizak, a to što je sada počeo rasti nije nešto što se događa samo u Hrvatskoj. Brojke rastu i u mnogim drugim državama, uključujući i Sloveniju i Njemačku. Održavanje ravnoteže između otvaranja gospodarstva, pružanja prostora ljudima za slobodno kretanje i kontrole pandemije bit će vrlo teško za svaku državu i svaku vladu na svijetu, sve dok se ne pronađe pravi lijek za ovu bolest.

NACIONAL: Jedan od fokusa rada Zaklade su i države zapadnog Balkana, koliko je pandemija usporila njihovo približavanje Europskoj uniji?

Proces pristupa država zapadnog Balkana Europskoj uniji tekao je vrlo sporo i puno prije nego što se pojavio koronavirus. Koliko znam, hrvatsko je predsjedanje Europskom unijom pomoglo da se situacija u vezi pristupa tih država pokrene. Činjenica da su Albanija i Sjeverna Makedonija dobile zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora važna je prekretnica i poruka za cijelu regiju.

NACIONAL: Je li Sjeverna Makedonija nakon promjene imena i ponovne pobjede Zorana Zaeva na izborima danas korak bliže Europskoj uniji i što to znači za ostale države bivše Jugoslavije koje su na putu prema EU-u?

Sjeverna Makedonija već je “pokupila” neke nagrade, jer je nakon promjene imena pozvana da postane članica NATO-a. Budući da ispunjava sve potrebne kriterije, Sjeverna Makedonija ima izglede da u budućnosti postane i članica Europske unije. Isto se odnosi i na ostale države bivše Jugoslavije, što nije samo u interesu tih država već i u interesu Europske unije, prvenstveno iz geostrateških razloga.

NACIONAL: Kako gledate na situaciju u Srbiji? Je li Europa previše tolerantna prema Aleksandru Vučiću iz straha da se on potpuno ne okrene Rusiji i Vladimiru Putinu?

Očito je kako Srbija njeguje dugu tradiciju dobrih odnosa s Rusijom. Međutim, zbog geografskog okruženja u kojem se Srbija nalazi vjerujem da oslanjanje samo na Rusiju nije realna opcija za Srbiju. Mislim i da su politički lideri u Srbiji toga svjesni i da će na kraju u najboljem interesu i za Srbiju i za Europsku uniju biti uzajamno približavanje. S druge strane, za Srbiju vrijede jednaka pravila kao i za svaku drugu državu u regiji. Premijer Andrej Plenković često je naglašavao kako je put prema Europskoj uniji otvoren za svaku državu u regiji sve dok ispunjava kriterije za pristup. To su dvije strane iste medalje.

NACIONAL: Što bi za sigurnost zapadnog Balkana značio takav scenarij u kojem bi Europa odustala od Srbije te je “prepustila” Rusiji?

Kao što sam već rekao, ne vjerujem da je to realna opcija ni za Srbiju niti za Europsku uniju.

NACIONAL: Ne vjerujete ni da bi moglo doći do problema u Bosni i Hercegovini zbog Republike Srpske, čiji lideri također često “gledaju” prema Rusiji i spominju samostalnost tog entiteta?

Budući da po mom mišljenju takav scenarij nije vjerojatan, naravno da smatram da se tako nešto neće dogoditi.

NACIONAL: Ima li uopće napretka u BiH i čini li Europska unija dovoljno da se situacija u toj državi promijeni?

Europskoj uniji trebalo je dugo vremena za formuliranje zajedničkog stajališta prema cijeloj regiji zapadnog Balkana, a posebno prema Bosni i Hercegovini. Naravno da se uvijek može učiniti više, ali ne smije se smetnuti s uma činjenica kako dosta toga ovisi i o drugim silama, poput Rusije ili Sjedinjenih Američkih Država koje također doprinose napretku Bosne i Hercegovine. No konačno puno toga ovisit će o ljudima u Bosni i Hercegovini jer oni su ti koji moraju pronaći rješenje za složenu situaciju u kojoj se država nalazi.

NACIONAL: Koju ulogu bi u svemu trebala imati Hrvatska i jeste li vi zadovoljni vanjskom politikom koju prema susjedima vodi Andrej Plenković?

Prema mom mišljenju, premijer Plenković pozicionirao je Hrvatsku upravo tamo gdje i treba biti: duboko ukorijenjenu u Europi, iznimno posvećenu produbljivanju europskih integracija i na čelu onih koji pružaju podršku državama zapadnog Balkana kako bi imale dobre izglede za članstvo u Europskoj uniji.

NACIONAL: Kako biste ocijenili odnose Hrvatske i Njemačke, jesu li oni danas doista puno bolji nego prije dolaska Andreja Plenkovića na vlast?

Odnosi Njemačke i Hrvatske odlični su od samoga početka, a odnosi premijera Plenkovića i kancelarke Angele Merkel vrlo su dobri i na osobnoj razini pa je vjerojatno puno lakše riješiti neke izazove, pogotovo na razini Europske unije, gdje premijer Plenković slovi za vrlo uvaženu osobu.

NACIONAL: Na koje će se projekte Zaklada Konrad Adenauer fokusirati u idućem razdoblju i koliko će na njih utjecati gospodarska kriza?

Usredotočit ćemo se na već spomenute ciljeve i uz to rješavati problematiku samoodrživosti. Budući da smo organizacija koju financira njemačka vlada, očito je da ćemo se morati nositi s gospodarskom situacijom u Njemačkoj, ali i u našoj zemlji domaćinu Hrvatskoj, kao i svi ostali. No uvjeren sam kako se znamo prilagoditi i da ćemo naš rad nastaviti kao što smo i planirali.

NACIONAL: Može li kriza ujedno biti i prilika da se neka gospodarstva poput hrvatskog resetiraju i da se počne više ulagati u nove tehnologije?

Trebala bi biti. Zbog pandemije i potresa Zaklada Konrad Adenauer morala se prilagoditi i pronaći novi način rada. Vjerujem da i Hrvatska ima izglede i da je sposobna učiniti isto.