Neće biti čudno postane li buduća ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak najvažnija osoba u novoj vladi Andreja Plenkovića. Ona će, naime, koordinirati izradu planova i privlačenje više od 22 milijarde eura dogovorenih za Hrvatsku na četverodnevnom maratonskom summitu EU prošlog vikenda, na kojemu su čelnici država članica uspjeli dogovoriti povijesni fond za oporavak od pandemije koronavirusa, “EU sljedeće generacije” (NGEU), te Višegodišnji financijski okvir (VFO), proračunski plan Unije za sljedećih sedam godina, od 2021. do 2017, u ukupnom iznosu od 1824 milijarde eura.

U prvoj reakciji nakon postignutog dogovora, premijer Plenković novac predviđen za Hrvatsku ocijenio je “sjajnom polugom za provedbu reformi i gospodarski oporavak”. “Ovo je postignuće bez presedana. Dobili smo više nego dvostruko sredstava nego u prvih sedam godina članstva”, rekao je Plenković.

Hrvatska će iz novoga VFO-a moći iskoristiti nešto više od 12,6 milijardi eura, a iz fonda za oporavak, NGEU-a, 9,4 milijarde eura. Od toga novca, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,350 milijardi zajmovi. Drugim riječima, prvu svotu vraćat će solidarno cijela EU, a drugu sama Hrvatska.

Riječ je uistinu o golemom novcu, koji za Hrvatsku nije smanjen, štoviše: premda je prvotni prijedlog od 1250 milijardi VFO-a i 750 milijardi NGEU-a u konačnom dogovoru smanjen za ukupno 176 milijardi eura, iznos za Hrvatsku ostao je isti, s ponešto izmijenjenim odnosima unutar predviđene 22 milijarde, od čega je nešto više od polovine u VFO-u, a ostatak u NGEU-u.

Kada je polovinom lipnja predstavljao tada još samo predloženi iznos, premijer Plenković nazvao ga je “jako dobrim” prijedlogom, koji će “državama članicama omogućiti da osiguraju što brži gospodarski oporavak”.

Za Hrvatsku, kazao je tada, deset milijardi eura iz plana gospodarskog oporavka, zajedno s više od 11,5 milijardi u VFO-u, znači “sigurnosnu mrežu koja će pomoći da se Hrvatska brzo vrati na zdravi gospodarski rast koji je imala prije Covida-19″. ” “Zajedno to donosi ukupni iznos jednogodišnjega proračuna Republike Hrvatske, i to nam je oslonac, mehanizam i poluga javnih investicija koja će omogućiti brzi gospodarski rast”, kazao je premijer, dodajući da će taj novac zemlji pomoći da se relativno brzo vrati na vrijeme od prije izbijanja pandemije.

I to bi moglo biti točno – uspije li zemlja iskoristiti ponuđeni novac. Jer, on neće doći bez znanja, truda, koncentracije, kompromisa i kolektivnog napora. Svaka zemlja, naime, mora napraviti nacionalni plan korištenja Europskog fonda za oporavak. Premijer Plenković najavio je da će te planove Hrvatska pripremati najesen, te da će provedba krenuti sljedeće godine. Istodobno, Plenković je u lipnju kazao kako je Hrvatska, kroz dosadašnju “poboljšanu i ubrzanu apsorpciju europskih sredstava u dosadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU” stvorila preduvjete da apsorbira i ovako izdašan novac koji joj EU sada nudi za oporavak.

Nisu svi, međutim, tako optimistični.

ARIANA VELA: “Ni vlast ni oporba ne znaju kako do novca iz Fonda za oporavak EU”

Stručnjakinja za europske fonodove i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU projekti Ariana Vela upozorila je nedavno kako ni vladajućima još nije posve jasno kako doći do tog novca i na što ga, zapravo, potrošiti, te istaknula kako su i hrvatski građani nedovoljno informirani o proceduri privlačenja novca iz EU. “Informativna razina je vrlo niska. U ovom trenu ima i stvari koje nisu jasne ni vladajućoj garnituri ni onima koji to žele biti, jer mi nismo napravili programiranje, odnosno objasnili EU što planiramo s tim novcem”, kazala je Vela.

Vela je kazala kako se novac iz Fonda za oporavak “može dobiti od 2021”, dodajući kako se Hrvatskoj, s obzirom na dubinu krize, “ne smije dogoditi da ga ne dobijemo odmah, premda se sada čini da to neće biti tako”. Vela je procijenila kako Hrvatska, s obzirom na razinu pripremljenosti za apsorpciju novca, “novac neće moći dobiti do kraja prve polovice iduće godine”.

Vela je objasnila kako Hrvatska “ne samo da treba odrediti što će financirati i iz VFO-a i Fonda za oporavak, nego mora smisliti i kako će izgledati novi sustav upravljanja i kontrole, kao i osmisliti procedure. To je za zadnji kvartal 2020. godine izuzetno velik izazov za našu zemlju”, rekla je Vela, koja smatra da će biti “pravi izazov da inače potkapacitirana tijela javne uprave sada mogu povući otprilike 20 milijardi eura”. Kazala je kako će biti “vrlo važno biti tko će preuzeti Ministarstvo za regionalni razvoj i EU fondove jer će ta osoba ‘udarati’ ritam”.

Tu počinje odgovornost Nataše Tramišak. Buduća ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a dosad je radila kao pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Osječko-baranjske županije, a prije toga kao zamjenica načelnika općine Antunovac kod Osijeka, u vrijeme kada je načelnik bio današnji Osječko-baranjski župan Ivan Anušić. On ju je i predložio na ministarski položaj.

Suradnici su puni hvale za sposobnosti 38 – godišnje Tramišak da privuče novac iz fondova EU, a kao jedan od njezinih najvećih uspjeha navodi se osnivanje Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA te Poduzetničkog inkubatora i akceleratora u općini Antunovac, s kojim je iz EU uspjela dobiti 93 posto predviđenog novca, odnosno 21,4 milijuna kuna.

Tramišak će sada morati koordinirati izradu nacionalnog plana za apsorpciju neusporedivo većeg iznosa – gotovo sto milijardi kuna predviđenih za Hrvatsku samo u NGEU. Bez jasnih planova, naime, novac neće doći, a koliko je sada poznato, nema još jasne nacionalne strategije na što i kako utrošiti taj novac.

Portal Telegram danas je objavio analizu prema kojoj u dogovorenome VFO-u “ima nekoliko dobrih vijesti za Hrvatsku”, među kojima je i povećanje novca za kohezijsku politiku i fond za ruralni razvoj od ukupno dvjesto milijuna eura.

Također, postoji mogućnost da Hrvatska ubuduće dobije petsto eura po svakom stanovniku koji napusti zemlju, ali to će još trebati potvrditi. Također, čini se da se neće mijenjati omjer postotka nacionalnog novca koji je uvjet za dobivanje novca iz EU, koji je dosad bio petnaest posto, a bilo je prijedloga da se on udvostruči.

Sve te mogućnosti, međutim, neće se ostvariti ne uspije li Hrvatska napraviti jasnu strategiju i temeljite, jasne i provedive planove, s preciznim načinima trošenja i kontrole velikog novca koji je sada na raspolaganju. Osječanka Nataša Tramišak preuzela je uistinu veliku odgovornost.