Povjerenica za informiranje Anamarija Musa kazala je u petak u Saboru kako je Hrvatski nogometni savez (HNS) tijelo javne vlasti i dužno postupati po tome zakonu, odgovarajući na upit Mostovca Marka Sladoljeva zbog čega HNS nije dogovorio na pitanje koji političari putuju na Svjetsko nogometno prvenstvo.

“HNS kao i još nekoliko drugih sportskih saveza, mislim da ih ima 30-ak, kao i druga sportska tijela, su tijela javne vlasti i dužna su postupati po ovome zakonu”, kazala je Musa, dodavši da su pokušali pokrenuti nekoliko prekršajnih postupaka, ali zbog procesnih problema to nisu uspjeli.

Kako je pojasnila, nisu sve udruge tijela javne vlasti ali jesu krovne sportske udruge poput HNS-a koja ima monopol nad uređivanjem sustava, organiziranje natjecanja, utvrđivanje statusa i drugo.

“Ja sam inače fan nogometnog saveza i fan Dinama i moje dijete igra nogomet i nemam ništa protiv nogometnog saveza ali mogu zamisliti situaciju da HNS objavi listu svih dužnosnika kojima se plaća put u Rusiju”, odgovorila je Musa zastupniku Ivanu Šukeru (HDZ) koji tvrdi da nigdje u zakonu o udrugama ne piše da one imaju javne ovlasti.

“Ne možete tako lakonski reći neke stvari, jer to stvara zabludu “, reagirao je Šuker.

Podnoseći Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017., koje su podržali svi zastupnički klubovi, Musa je kazala da su tijela javne vlasti dužna sustavno, pravovremeno i u potpunosti objavljivati sve zakonom propisane informacije i dokumente.

Tijela javne vlasti svoje temeljne obaveze, a to su imenovanje osobe koja će biti zadužena za osiguravanje provedbe zakona u tijelu odnosno formiranje web stranice kao i podnošenje godišnjeg izvješća obavljaju na razini od četiri petine odnosno oko 80 posto i smatram da je to relativno dobro, kazala je Musa.

Ističe da je u proteklih nekoliko godina zabilježen trend porasta objave informacija na internetu, pri čemu je najviša razina objave informacija u odnosu na zakone, godišnje planove i programe rada, dok se u najmanjoj mjeri objavljuju popisi korisnika i iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava, donacija, sponzorstava i drugih pomoći.

Što se tiče uključivanja javnosti u donošenje propisa, u postupak donošenja propisa, općih akata i strateških dokumenata također je zabilježen napredak, rekla je Musa pripisujući to uspostavi on-line sustava za e-savjetovanje.

Ivana Kirina zanimalo je koliko je u 2017. bilo žalbi građana, na što je Musa navela da je prošle godine bilo 1172 žalbe u odnosu na 22 tisuće zahtjeva, te da su te žalbe pokazale da u četiri petine slučajeva tijela neopravdano odbijaju građanima pristup informacijama najčešće pozivajući se na zlouporabu prava i na zaštitu osobnih podataka.

Upozorava i na krivo shvaćanje novog uređenja osobnih podataka takozvanog GDPR-om da ime ili prezime ili osnovni podaci o javnim službenicima nisu javne informacije. Navela je kao primjer odbijanje Ministarstva vanjskih i europskih poslova da objavi podate o prethodnim službenim poslovima sadašnje glavne tajnice ministarstva, a što je ranije u raspravi spomenuo Nikola Grmoja (Most).

Musa smatra da pristup sankcioniranju tijela javne vlasti treba promijeniti i da on ne može biti uređen onako kako je uređen trenutno Prekršajnim zakonom. “U 5 godina uspjeli smo od prekršajnih sudova dobiti samo 6 osuđujućih presuda za eklatantna kršenja Zakona o pravu na pristup informacijama i to protiv fizičkih osoba koje odavno više nisu načelnici”, kazala je.

Osvrnuvši se na otvorenost sjednica tijela javne vlasti Sunčana Glavak pohvalila se da je Vlada RH jedna od rjeđih vlada u Europi ili među zemljama EU koja ima live prijenose.

Goran Beus Richemberg (Glas i HSU) drži da bi javni sektor s obzirom na veliki broj zaposlenih u javnom sektoru trebao pružati visoko kvalitetnu uslugu. ”A mi imamo i situaciju da petina tog javnog sektora čak nije u stanju ispuniti niti elementarne uvjete, a to je da odredi osobu koja će biti zadužena da građanima pruža informacije koje traži”, kazao je problematizirajući pitanje ogromnog javnog sektora.

Sabina Glasovac (SDP) kazala je da neke jedinice lokalne samouprave odnosno općine, njih  6, iz godine u godinu ignoriraju obavezu o dostavi izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama. “I što vi možete napraviti u tom slučaju? Praktički ništa. To čak više nije ni bezobrazluk, to je negiranje pravne države i to je svjesno ignoriranje i kršenje zakona i to ne možemo tolerirati”, rekla je.

Nevjerojatno joj je i što nakon pet godina postojanja ureda povjerenice za informiranje javnost ne može dobiti informaciju o primjerice putu predsjednice Hrvatske u Ameriku ili o financiranju njezinog rođendana.