Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske uputili su u petak otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek u kojem su iznijeli svoje zahtjeve i očekivanja od nove Vlade, odnosno Ministarstva kulture i medija.

Pismo u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Poštovani predsjedniče Vlade, poštovana ministrice kulture i medija,

na početku mandata nove Vlade Republike Hrvatske podsjećamo vas na probleme u medijskom sektoru, na obećanja koja ste dali i pitanja koje niste riješili.

Prije četiri godine najavili ste kvalitetnu medijsku strategiju, reformu medijskog zakonodavstva, podršku kvalitetnom novinarstvu te slobodnim i profesionalnim novinarima i medijima.

Nije donesen novi Zakon o medijima ni novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, a Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u javnoj su raspravi kritizirale gotovo sve relevantne strukovne organizacije.

Tijekom vašeg proteklog mandata bili smo prisiljeni izaći na ulicu i prosvjedovati opterećeni golemim brojem sudskih tužbi protiv naših kolegica i kolega i medija, političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, prijetnjama novinarima, ugrožavanjem profesionalnih prava i standarda, nepoštivanjem medijskih zakona, izostankom ozbiljne medijske politike. Danas je situacija još gora.

Iako je kriza uzrokovana COVID-om 19 pokazala koliko je važna uloga slobodnih i neovisnih medija te da provjerene i točne informacije mogu spasiti živote, dodatno je produbila tešku ekonomsku situaciju u medijskom sektoru i pokazala koliko su novinari i medijski radnici zapravo nezaštićeni.

Naglašavamo kako smo i prije izbijanja ove krize u zadnjih nekoliko godina ostali bez 50 posto zaposlenih u medijima, a istodobno su radni uvjeti našim kolegicama i kolegama postajali sve teži.

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nedavno su s Ministarstvom kulture i Vijećem za elektroničke medije dogovorili hitnu mjeru za pomoć kolegama koji su zbog korona-krize ostali bez angažmana, no ta je mjera samo kap u moru u odnosu na ono što je potrebno učiniti kako bi se pomoglo novinarstvu u Hrvatskoj, a koje se još nije oporavilo ni od negativnih posljedica zadnje globalne krize 2008. godine.

Važnost potpore medijima u fokusu je mnogih europskih zemalja. Podsjećamo na riječi potpredsjednice za vrijednosti i transparentnost Europske komisije Vere Jourove: „Novinari su na prvome mjestu protiv dezinformacija. Pozivamo države članice da osiguraju siguran rad i maksimalno iskoriste paket EU-a za oporavak i podršku medijima poštujući njihovu neovisnost.“

Europska komisija u priopćenju iz lipnja 2020. godine na popisu postupaka koje je potrebno poduzeti „poziva države članice da pojačaju napore u ovim kriznim vremenima kako bi osigurale da novinari mogu sigurno raditi, u dobrim uvjetima, i da prihvate medije kao stratešku uslugu. Svi akteri iz EU-a trebali bi podržati medije kao dio oporavka“, navodi se u priopćenju Komisije.

Nakon što je Europska unija prihvatila plan oporavka u kojem je za Hrvatsku predviđen velik dio europskih sredstava, ponavljamo poziv da za medijski sektor osigurate snažne, sistemske i dugoročne mjere podrške.

Također podsjećamo na riječi Renate Schröder, izvršne direktorice Europske federacije novinara (EFJ): „Za vrijeme pandemije se svuda podrazumijevalo da je novinarstvo ključan sektor, a ključni sektori trebaju zaštitu i potporu. Nadamo se da je ova kriza to potvrdila vladama, političarima i institucijama. Sada je trenutak u kojem odlučujemo hoćemo li ulagati u medije ili ćemo ih pustiti da propadnu.“

Očekujemo da ćete u novom mandatu posvetiti zasluženu pozornost poboljšanju medijskog zakonodavstva kako bi se osigurala neovisnost medija i uvjeti za slobodan i profesionalan rad novinara, bez pritisaka, zastrašivanja i učestaloga kršenja temeljnih ljudskih prava na slobodu izražavanja mišljenja, kao i temeljnog prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje zajamčeno konvencijama 87. i 98. Međunarodne organizacije rada.

Ako novinari žive i rade u uvjetima siromaštva, korupcije ili straha, nema slobode medija, a bez slobode medija nema demokracije.

Navodimo samo dio pitanja i problema koje, smatramo, u ovom mandatu treba riješiti ako želimo kvalitetne i uistinu slobodne medije:

DONIJETI MEDIJSKU STRATEGIJU

Izrada medijske strategije nužna je kako bi se odredile medijske politike i dao institucionalni okvir, odnosno donijelo kvalitetno medijsko zakonodavstvo i principi ulaganja u novinarstvo te uredilo pitanje koncentracije vlasništva i omogućila prilagodba novim trendovima u sektoru.

DONIJETI NOVI ZAKON O MEDIJIMA

Aktualni Zakon o medijima trenutno ne opisuje u cijelosti medijsku sliku u Hrvatskoj te ga treba prilagoditi suvremenim praksama, uvesti obavezu transparentnosti vlasništva medija i mehanizme zaštite novinarska prava i sloboda te osigurati donošenje statuta medija i nadzor njihova provođenja. Mnogi mediji ni danas nemaju statute propisane zakonom, a za one koji su zbog njihova uvođenja ostvarili uvjet za nižu stopu PDV-a ne postoji regulatorno tijelo kojem bi se redakcijska vijeća obratila u slučajevima njihova kršenja. Osigurajte osnivanje neovisnog regulatornog tijela koje bi nadziralo provedbu Zakona o medijima i poštivanje statuta medija.

PRIHVATITI HND-ove PRIJEDLOGE NA ZAKON O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), strukovna novinarska organizacija, napustilo je radnu skupinu za izradu Zakona o elektroničkim medijima jer nije prihvaćen nijedan njegov prijedlog. HND je među ostalim tražio da se osigura neovisnost Vijeća za elektroničke medije i transparentnost izbora njegovih članova, da HND ima pravo ponuditi dva člana Vijeća za elektroničke medije i da se članovi Vijeća u Hrvatskom saboru biraju dvotrećinskom većinom. Sada imamo biranje običnom većinom – pa je očito da je riječ o političkom izboru. HND je tražio da se financijski poveća i jasno definira svrha Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, da se spriječi zloupotreba javnog novca za oglašavanje, da se vrati prioritet domaćoj medijskoj proizvodnji, ponajprije na Hrvatskoj radioteleviziji, te da se oglašavanje državnih tijela i javnih tvrtki ukine jer je to oglašavanje drugo ime za korupciju – odnosno za prelijevanje javnog novca u privatne džepove, bez kriterija. Nijedan prijedlog tada nije prihvaćen.

DONIJETI NOVI ZAKON O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI

Potrebno je donijeti novi zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), koji će osigurati političku neovisnost javnog medijskog servisa te ojačati samostalnost i profesionalizam u tom mediju, uz naglasak na vraćanje prioriteta domaćoj proizvodnji programa. Također, potrebna je podrška sigurnom i stabilnom financiranju HRT-a.

OSNOVATI JAVNI FOND ZA NOVINARSTVO

Javni fond za novinarstvo nužan je radi održanja pluralizma medija i podizanje njihove kvalitete. Fond bi potpore trebao dodjeljivati prema jasnim kriterijima, poput onih iz natječaja za financiranje neprofitnih medija (2013 – 2015). Fondom bi trebalo upravljati neovisno vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika koje će delegirati Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture i medija ili Ministarstva financija. Financiranje Fonda moguće je iz postojećih izvora kojima se – po više linija i kriterija – financiraju mediji u Hrvatskoj, ali i poticanjem građana da sudjeluju u tome. Stoga je potrebno uvesti porezne olakšice za one građane koji doniraju ili se pretplate na medije registrirane u Hrvatskoj. Ovo je prilika da povećamo samostalnost financiranja medija iz neovisnih izvora i približimo naš medijski sustav onima u razvijenijim zemljama Europske unije (Njemačka, Francuska, Slovenija, skandinavske zemlje).

Uz osnivanje Javnog fonda za novinarstvo, potrebno je promijeniti model financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji bi rad trebali kritički propitivati.

Također je potrebno pripremiti mjere podrške organizacijskim oblicima medijskih zadruga u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti medijskog sektora o državi, ali i o nestabilnostima tržišta, te snažno poticati osnivanje i rad neprofitnih medija.

OSNOVATI KRATKOROČNI FOND ZA POMOĆ NOVINARSTVU

Do osnivanja Javnog fonda za novinarstvo potrebno je povećati javno financiranje medija putem kratkoročnog kriznog fonda, koji bi financirao novinarski rad i raspolagao s 30 milijuna kuna, čime bi se moglo osigurati kvalitetan rad oko 300 novinara neprofitnih i lokalnih medija. Fondom za financiranje novinarskog rada i dodatno zapošljavanje novinara koji će se odmah uključiti u vitalne poslove vjerodostojnog izvještavanja o svim aspektima aktualne krize može upravljati vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika, koje delegiraju Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture i medija ili Ministarstva financija.

Također je nužno ispuniti najavu pomoći u distribuciji tiskanih medija.

STVORITI UVJETE ZA RAZVOJ I JAČANJE SOCIJALNOG DIJALOGA, PRAVA NA SINDIKALNO ORGANIZIRANJE I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Osigurati zakonski okvir i njegovo puno provođenje kako bi se radnicima omogućilo nesmetano sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje te poštivanje vladavine prava da bi radnici mogli ostvariti ta svoja prava.

Potrebno je podržati otvaranje procesa pregovora o granskom kolektivnom ugovoru kako bi se zaštitila prava radnika u cijelom sektoru, kao i prava freelance-novinara i medijskih radnika.

ZAUSTAVITI SLAPP-TUŽBE

Stvoriti zakonski okvir za osiguranje slobodnog rada novinara bez pritisaka stotina sudskih tužbi kojima ih političari i drugi utjecajni pojedinci sustavno zastrašuju i ušutkuju te financijski ugrožavaju (SLAPP).

Trenutno je aktivno 905 tužbi protiv novinara i medija od kojih tužitelji potražuju gotovo 68 milijuna kuna. Europska federacija novinara (EFJ) zajedno je s 25 organizacija potpisala pismo Europskoj komisiji sa zahtjevom da se na europskoj razini poduzmu mjere za rješavanje prijetnji brojnim tužbama. U pismu su među ostalim naglasili: „Broj strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) u porastu je u cijeloj Europskoj uniji. Šokirani smo koliko je pokušaja suzbijanja aktivnosti važnih za javni interes zabilježeno i svjesni da je vidljiv samo vrh ledenog brijega. Uzrok trenutnog stanja je postojanje kaznene odredbe o kleveti, zloporaba građanskih tužbi za klevetu ili zaštitu ugleda i nedostatak međunarodnog prava EU-a, kao i nepostojanje mjera koje bi osigurale temeljno pravo u svim državama članicama. Stoga predlažemo niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera kako bi se stvorilo povoljno demokratsko okruženje u cijeloj Europskoj uniji.” Očekujemo prijedlog mjera kako bi se smanjio pritisak SLAP-a na novinarke i novinare u Hrvatskoj.

UKLJUČITI HND I SNH U PROCESE ODLUČIVANJA

Uključiti predstavnike Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske u sva tijela koja se bave i odlučuju o medijskom zakonodavstvu i položaju medija i novinara. Tražimo, također, imenovanje vanjskih članova Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora iz redova Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske.

HITNO RASPISATI NATJEČAJE ZA DOSTUPNA SREDSTVA

Odmah raspisati novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Odmah raspisati natječaj za drugu fazu Europskog socijalnog fonda (ESF) za program „Mediji zajednice“ za koji su sredstva osigurana još prije četiri godine, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna osiguranih putem ESF-a. Ovo je treća HDZ-ova vlada od koje tražimo završetak natječaja.

Od Ministarstva kulture i medija očekujemo da se maksimalno angažira na ispunjavanju predizbornih obećanja te donošenjem cjelokupne medijske politike ostvari konkretne i kvalitetne pomake u zaštiti radnika u medijskom sektoru te jačanju neovisnosti i slobode medija, na dobrobit pluralizma medija i razvoja demokracije”, navodi se u pismu kojeg potpisuju predsjednici SNH i HND-a, Maja Sever i Hrvoje Zovko.