Unatoč nastavku gospodarskog rasta i dobrim drugim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije dijela rizika vezanih uz koncern Agrokor, no otpornost bankovnog sustava na rizike je na visokoj razini, ocjenjuju u Hrvatskoj narodnoj banci nakon sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet je na sjednici u utorak razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2017. do 2020. godine, polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016. godine, a razmotrio je i analizu glavnih rizika za financijsku stabilnost.

“Unatoč nastavku gospodarskog rasta, kao i dalje dobrim drugim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije dijela rizika vezanih uz koncern Agrokor. No, uspješnim restrukturiranjem koncerna, s obzirom na udio njegova duga u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu, smanjio bi se teret kamata koje plaćaju hrvatska poduzeća, a time i novčani odljev iz zemlje. Osim toga, kvalitetno restrukturiranje i otvaranje poduzeća iz koncerna prema vanjskim tržištima moglo bi povećati profitabilnost i izvoz u srednjem roku te dovesti do rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete”, ističu iz središnje banke u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Ističu i kako je otpornost bankovnog sustava na rizike na visokoj razini zahvaljujući u prvom redu visokim kapitalnim zahtjevima i drugim mjerama koje je HNB pravovremeno uvodio u proteklom razdoblju. “Sustav je i dalje robustan te je – usprkos rizicima koji proizlaze iz visoke izloženosti sektoru države i visoke koncentracije izloženosti – sposoban podnijeti snažniju materijalizaciju rizika, pa tako i slučaj znatnog otpisa plasmana banaka prema spomenutom koncernu”, navodi se u priopćenju.

Savjet HNB-a je “ukazao i na rizike potaknute promjenom u strukturi depozita – zbog dugog razdoblja niskih kamatnih stopa porastao je iznos kunskih depozita položenih na transakcijske račune na vrlo kratke rokove”. “Takva promjena valutne strukture poduprla je rast kunskog kreditiranja, ali je ujedno povećala izloženost bankovnog sustava riziku likvidnosti i kamatnom riziku”, kažu u središnjoj banci.

U priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a se također navodi kako je početak ove godine obilježio nastavak gospodarskog rasta koji je bio podjednakog intenziteta kao krajem prošle godine.

“U prva tri mjeseca ove godine dodatno je smanjena stopa nezaposlenosti, a porasle su zaposlenost i bruto plaće u odnosu na prethodno tromjesečje. U ožujku su se potrošačke cijene povećale na mjesečnoj razini za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini inflacija usporila, čemu su najviše pridonijele cijene energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, pri čemu se likvidnost domaćeg financijskog sustava u travnju zadržala na visokoj razini. U prvom tromjesečju 2017. nastavljen je blagi oporavak plasmana kreditnih institucija domaćim sektorima uz izraženiji rast kreditiranja stanovništva. Neto inozemni dug se tijekom prva dva mjeseca 2017. blago povećao. Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku potvrdilo je snažnu fiskalnu konsolidaciju ostvarenu u 2016. godini, a dostupni podaci upućuju na to da su se povoljna fiskalna ostvarenja nastavila i na početku 2017. godine”, ističu iz središnje banke.