U 2019. godini gospodarski rast mogao bi iznositi tri posto, a u 2020. usporiti na 2,8 posto, pri čemu se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, procjene su Hrvatske narodne banke (HNB) koje je u ponedjeljak iznio guverner Boris Vujčić na predbožićnom druženju s novinarima.

Vujčić je u izjavi novinarima istaknuo da su ranije za 2020. imali nešto nižu procjenu (procjena iz srpnja bila je 2,7 posto), no u ovom trenutku poboljšana su očekivanja za okruženje, prvenstveno zemlje EU-a i glavne vanjskotrgovinske partnere – Njemačku i Italiju, čime se očekuje i veća potražnja za hrvatskim izvozom.

Kaže i da su rizici za realizaciju projekcije za 2020. uravnoteženi, za razliku od prethodnih projekcija kada su bili naglašeni oni negativni.

No, guverner HNB-a je ponovno apostrofirao da podizanje potencijalne stope rasta BDP-a i dalje ovisi o nizu strukturnih reformi koje u budućnosti moramo provesti.

Vujčić kaže da u HNB-u procjenjuju da će se razdoblje niskih kamatnih stopa nastaviti, pa možda i nakon 2020. godine.

To nosi rizike prvenstveno u području financijske stabilnosti i financijskih tržišta, u smislu prekomjernog rasta cijena dionica i obveznica s jedne strane, kao i snažnog rasta cijena nekretnina, s obzirom da je dio ljudi koji drže novac u bankama nakon dugog razdoblja gotovo nikakvih prinosa na depozite odlučio ta sredstva preusmjeriti u nekretnine. To ulaganje u nekretnine s ciljem ostvarenja većih prinosa do neke mjere funkcionira, no s protekom vremena i povećanjem broja takvih investicija prinosi na takve investicije padaju, a s druge strane raste rizik kapitalnog gubitka, upozorava guverner.

Kako pojašnjava, rast cijena nekretnina u Hrvatskoj ne temelji se na financijskoj poluzi, odnosno rastu stambenih kredita ili kredita za gradnju, već se nekretnine realiziraju ulaganjem gotovine.

Procjenjuje da se može očekivati nastavak pada kamatnih stopa na stambene kredite, a značajan će faktor u tome biti i pristupanje eurozoni, dok se s druge strane nada da neće doći do pojave negativnih kamatnih stopa.

“Ja ne smatram da negativne kamatne stope u nekom dužem razdoblju imaju puno smisla, ali vrlo niske, praktički nulte kamatne stope – da”, kaže Vujčić.

Izvijestio je i da je nakon preporuke HNB-a usporio trend rast gotovinskih nenamjenskih kredita, a očekuje da će u 2020. stopa tog rasta biti znatno niža u odnosu na ovu godinu.

Poručuje da je Hrvatska trenutno nalazi na vrlo stabilnom putu u eurozonu kada su u pitanju makroekonomski pokazatelji.

Rast godišnje stope inflacije u 2020.

U središnjoj banci procjenjuju da bi stopa rasta zaposlenosti u idućoj godini trebala bi biti oko 2 posto, uz daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, koja bi u 2020. trebala pasti ispod šest posto.

Inflacija potrošačkih cijena bi prema procjenama središnje banke, mogla u 2019. usporiti na 0,8 posto uslijed smanjenja stope PDV-a na određene proizvode i pada cijena naftnih derivata, a u 2020. godini ubrzati na 1,4 posto, kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina.

U HNB-u procjenjuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu mogao u ovoj godini biti veći nego prošle godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korištenju EU-ovih fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka, dok se tijekom 2020. očekuje smanjenje viška.

Smatraju i da bi se trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao nastaviti.

U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, HNB očekuje da bi nakon viška proračuna opće države u 2018, godini, u 2019. godini mogao biti ostvaren blagi manjak proračuna opće države u iznosu od 0,1 posto BDP-a. Za 2020. godinu predviđa se višak od 0,2 posto BDP-a.

Dug opće države će se, prema prognozi HNB-a, vjerojatno nastaviti smanjivati, sukladno fiskalnim pravilima.

U 2020. se očekuje i smanjenje rasta plasmana poduzećima, a s druge strane i relativno snažan rast plasmana stanovništvu.

Savjet HNB-a: Prigodna kovanica od 25 kuna u povodu predsjedanja Vijećem Europe

Projekciju monetarne politike za razdoblje do 2022. godine na današnjoj je sjednici prihvatio Savjet HNB-a, koji je razmotrio i recentne gospodarske i novčane pokazatelje te usvojio izvješće o stanju u bankovnom sustavu u trećem tromjesečju ove godine.

Savjet HNB-a donio je i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti pa se tako suglasio s prijedlogom nadzornog odbora Erste&Steiermärkische Bank da nov mandat predsjednika uprave dobije Christoph Schöfböck, a da članovi uprave te banke postanu Krešimir Barić i Hannes Frotzbacher.

Savjet je donio i odluke o osnovnim obilježjima prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine te puštanju tog novca u optjecaj. Taj prigodni optjecajni kovani novac bit će u količini od 30.000 komada pušten u optjecaj 15. siječnja 2020. godine.

Također, Savjet HNB-a usvojio je i odluku o puštanju u optjecaj kovanog novca kuna i lipa s oznakom godine kovanja “2020.”