Suficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem je tromjesečju iznosio 3,34 milijarde eura, što je za 573 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, a na što su najviše utjecala negativnija kretanja na računima roba i primarnog dohotka, koja su pak ublažena rekordnim prihodima od turizma od 5,46 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci HNB-a.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prihodi od putovanja odnosno turizma u razdoblju srpanj-rujan ove godine iznosili su 5,46 milijardi eura, što je 450,2 milijuna eura ili gotovo 9 posto više nego u trećem kvartalu prošle godine.

Rekordni turistički rezultati u ovoj godini vidljivi su i u rastu prihoda od turizma u prva tri tromjesečja ove godine – iznosili su 7,9 milijardi eura, što je 8,2 posto više nego u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna prošle godine. Time je već u prva tri kvartala gotovo dosegnut ukupni prošlogodišnji turistički prihod koji je iznosio 7,96 milijardi eura.

“Bolji financijski rezultati turističke sezone u Hrvatskoj, mjereni povećanjem prihoda od potrošnje nerezidenata za 9 posto na godišnjoj razini, povezani su s rastom fizičkih pokazatelja, pri čemu je broj dolazaka i noćenja stranih gostiju u komercijalnim smještajnim objektima porastao za 10,8 posto odnosno 10,3 posto. Tome su osobito pridonijeli turisti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske i Ujedinjene Kraljevine”, napominju i analitičari središnje banke u publikaciji “Makroekonomska kretanja i prognoze”.

Dobri rezultati turizma utjecali su i na rast suficita na računu usluga, koji u trećem tromjesečju ove godine iznosi 5,57 milijardi eura, što je oko pola milijarde eura više nego u istom lanjskom razdoblju.

No, nasuprot tomu produbljuju se negativna kretanja na računu roba i manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u trećem je kvartalu ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećan za 7,7 posto, na 1,9 milijardi eura.

U trećem tromjesečju ove godine na računu primarnog dohotka ponovno je zabilježen manjak, dok je u istom razdoblju lani bio zabilježen neuobičajen višak koji je bio povezan s učinkom konverzije kredita u švicarskim francima. To je u trećem kvartalu prošle godine utjecalo na suficit na računu primarnog dohotka u iznosu od 339,3 milijuna eura, dok je u trećem tromjesečju ove godine zabilježen deficit u iznosu od 616,2 milijuna eura.

Na računu sekundarnog dohotka višak u trećem tromjesečju ove godine iznosi 295,9 milijuna eura, što je za 11,4 milijuna eura ili 4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

“Neto prihodi na računu sekundarnog dohotka u trećem su se tromjesečju blago povećali na godišnjoj razini. Pritom su se povećale uplate u proračun EU-a, ali i sredstva raspoređena krajnjim korisnicima koja su prije primljena iz fondova EU-a”, napominju analitičari središnje banke.