Godišnja stopa inflacije u veljači ove godine dodatno se usporila, već treći mjesec zaredom, a analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u nastavku 2023. očekuju daljnje postupno usporavanje godišnje stope inflacije, iako bi se ona još neko vrijeme mogla zadržavati na povišenoj razini.

DZS je u četvrtak objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u veljači stopa inflacije iznosila 11,9 posto u odnosu na veljaču 2022. godine, dok je u odnosu na siječanj inflacija iznosila 0,2 posto.

Tako je stopa inflacije na godišnjoj razini smanjena treći mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto.

I prve procjene Eurostata objavljene u četvrtak pokazuju da je inflacija, iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila 11,7 posto, a na mjesečnoj razini je iznosila 0,2 posto.

HNB u komentaru navodi kako je godišnja stopa inflacije u veljači 2023. dodatno usporila, već treći mjesec zaredom, na 11,7 posto mjereno HICP-om, nakon što je u siječnju inflacija iznosila 12,5 posto.

Pritom su se smanjile godišnje stope rasta cijena svih glavnih komponenti, uključujući cijene usluga čiji je znatan mjesečni rast obilježio kretanja u siječnju.

Sukladno tome, primjetno se usporila i temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije), s 11,3 posto u siječnju, na 10,4 posto u veljači, podatci su sreidšnje banke.

Godišnja stopa inflacije mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena smanjila se s 12,7 posto u siječnju na 11,9 posto u veljači 2023. godine.

“Na nastavak usporavanja ukupne inflacije djeluje trend smanjenja godišnjeg rasta cijena sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu prisutan od sredine prošle godine te daljnje otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima. Na smanjenje inflacijskih pritisaka djeluje i usporavanje gospodarske aktivnosti u europodručju i Hrvatskoj te blago popuštanje inflatornih pritisaka na razini europodručja”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Na tom tragu, kako nadalje navode, pokazatelji kratkoročne dinamike inflacije, koji mogu biti osobito korisni u uvjetima izraženih promjena trenda kretanja inflacije, također upućuju na ublažavanje inflacijskih pritisaka.

Unatoč blagom rastu pokazatelja kratkoročne dinamike temeljne inflacije u posljednja dva mjeseca, isti se nalaze na znatno nižoj razini u odnosu na vrhunac zabilježen sredinom 2022. godine, zamjećuju analitičari HNB-a.

Važnim pritom ističu da su se inflacijska očekivanja potrošača i poduzeća dodatno smanjila u prva dva mjeseca 2023. godine.

“Imajući u vidu očekivano smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina u odnosu na prethodnu godinu, usporavanje inflacije u europodručju, kao i statističke elemente u smislu povoljnog učinka baznog razdoblja, u nastavku 2023. očekuje se daljnje postupno usporavanje godišnje stope inflacije, iako bi se ona još neko vrijeme mogla zadržavati na povišenoj razini. To se posebno odnosi na temeljnu inflaciju, koja je ustrajnija i izgledno je da će se usporavati sporijim intenzitetom u uvjetima postojanije ekonomske aktivnosti nego se ranije očekivalo, snažne potražnje za uslugama (povezano i s potražnjom nerezidenata) i pritisaka s domaćeg tržišta rada”, procjenjuju u središnjoj banci.