Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) donio je na sjednici u utorak u 15 sati odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom splitsko-dalmatinskom d. d.  jer je utvrđeno da joj je imovina manja od obveza te da uskoro neće  moći ispunjavati svoje obveze, priopćeno je iz HNB-a.

Kako se navodi, takva je odluka donesena nakon što je odlukom Savjeta HNB-a utvrđeno da ta banka propada, da dioničari nisu spremni ojačati kapital, a nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom vremenskom razdoblju.

Odluka je donesena temeljem odredbi Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, te Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

Također, navodi se da je Savjet HNB-a utvrdio da sanacija Banke splitsko-dalmatinske nije nužna u javnom interesu te da su ostvarena dva stečajna razloga Zakona o kreditnim institucijama – postoje objektivne okolnosti na temelju kojih je utvrđeno da će imovina te banke uskoro biti manja od njenih obveza te da za tu banku postoje objektivne okolnosti na temelju kojih je utvrđeno da uskoro neće moći ispunjavati svoje dospjele obveze, a s obzirom da ne ispunjava uvjete vezane uz regulatorni kapital te da je HNB u sklopu svojih supervizorskih ovlasti ocijenila da postoji vjerojatnost da Banka neće biti sposobna ispunjavati svoje dospjele novčane obveze.

Iz HNB-a navode i da su u okviru svojih supervizorskih ovlasti izvršili neposredni nadzor nad poslovanjem Banke splitsko-dalmatinske u razdoblju od 14. rujna 2014. godine do 7. listopada 2015. te utvrdili da je Banka svojim radnjama postupila protivno Zakonu o kreditnim institucijama te Uredbi (EU) br. 575/2013., i to u mjeri koja ugrožava njezinu stabilnost i održivost poslovanja.

HNB je rješenjem od 28. prosinca 2015. naložio izvršenje niza mjera s ciljem otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju, od kojih je najznačajnija povećanje regulatornog kapitala. S obzirom da Banka splitsko-dalmatinska nije ispunila supervizorske mjere, Savjet HNB-a postupio je sukladno svojim zakonskim obvezama, ocijenivši da su ispunjeni stečajni razlozi prema Zakonu o kreditnim institucijama te je predložio pokretanje stečajnog postupka nad tom bankom, navodi se u priopćenju.

 

• U svrhu provođenja te odluke guverner HNB-a Boris Vujčić donio je rješenje o uvođenju posebne uprave koja će, do donošenja odluke suda o pokretanju stečajnog postupka, preuzeti ovlasti uprave i nadzornog odbora kreditne institucije sa ciljem očuvanja bančine imovine.

 

Na kraju 2015. godine imovina Banke splitsko-dalmatinske iznosila je 454,9 milijuna kuna te je imala tržišni udjel od 0,11 posto.

Prema privremenim nerevidiranim podacima za prošlu godinu, koje je ranije objavio HNB, Banka splitsko-dalmatinska je prošle godine poslovala s gubitkom od 35,5 milijuna kuna.

Iz HNB-a u priopćenju podsjećaju da od trenutka donošenja odluke Savjeta HNB-a do odluke Trgovačkog suda o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nastupaju privremene zabrane propisane odredbama članka 267. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama.

Podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom ima sljedeće posljedice: privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa kreditne institucije i na teret računa klijenata te kreditne institucije prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima; privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe i da prima uplate na svoje račune; privremenu zabranu kreditnoj instituciji da pruža platne usluge za svoje klijente te privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata.

U praksi to znači da se neće moći izvršavati uplate i isplate na i sa računa Banke splitsko-dalmatinske, kao ni na i sa računa klijenata te banke, niti će se provoditi ovrha na računima Banke uređena Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, bez obzira na vrstu osnove za plaćanje (zadužnice, rješenja o ovrsi i sl.). Posljedično, do dana donošenja odluke Trgovačkog suda o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, klijenti Banke splitsko-dalmatinske ne mogu dobiti isplatu sa svojih računa u Banci i ne može se obavljati prijenos na teret njihovih računa, a Banka ne smije više pružati platne usluge putem platnih kartica, kaže se u priopćenju.

Napominje se i da su dužnici Banke splitsko-dalmatinske obvezni nastaviti ispunjavati sve svoje obveze prema Banci gotovinskim uplatama u samoj Banci ili uplatama na transakcijski račun Banke otvoren u drugoj kreditnoj instituciji, o čemu će posebna uprava bez odgađanja obavijestiti javnost.

Odluku o nedostupnosti depozita HNB će donijeti u propisanom roku i prema propisanoj proceduri, a koja će omogućiti aktiviranje sustava osiguranja depozita sukladno Zakonu o osiguranju depozita, zaključuje se u priopćenju HNB-a.

DAB: rok za početak isplate depozita 20 radnih dana

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), nastavno na tu odluku HNB-a, objavila je u utorak na svojim internetskim stranicama da će, odmah po donošenju rješenja HNB-a o nedostupnosti depozita ili rješenja Trgovačkog suda o otvaranju stečajnog postupka (ovisno koje rješenje bude doneseno ranije), započeti s obračunom te isplatom osiguranih depozita.

Zakonski rok za početak isplate osiguranih depozita je 20 radnih dana od dana donošenja bilo kojeg od gore navedenih rješenja.

“Agencija raspolaže sa svim potrebnim sredstvima za pravodobno i potpuno namirenje svih osiguranih deponenata Banke splitsko-dalmatinske”, ističu iz DAB-a.